Dr.sc Mladen Jardas
Predlaže se formiranje konsolidacijskog centra na ulazu na cestu D404 iz kojeg bi se dalje distribuirala roba ekološki prihvatljivim vozilima
Općenito logistika grada ima zadaću razvijati i implementirati mjere za postizanje učinkovitog i ekološki prihvatljivog gradskog prometnog sustava. Razvoj gradskog središta za posljedicu ima grupiranje sve većeg broja poslovnih subjekata u gradskom središtu što rezultira povećanjem količine roba koje ulaze u gradsko središte, stvaranje dodatnih zagušenja u prometu, tzv. uskih grla, što pak za posljedicu ima povećanu razinu buke i emisiju štetnih ispušnih plinova, čime je nezadovoljstvo kvalitetom života gradskog stanovništva sve izraženije. Planiranje dostave roba u gradska središta bez teorijske i znanstvene potpore, kao i praktične primjene načela održivog i pametnog razvoja, pritom ne uvažavajući interese svih interesnih skupina logistike grada, negativno utječe na održivi razvoj gradskog središta. Time se javlja potreba za promišljanjem o razvoju upravljanja tokovima dostave roba u gradsko središte, s ciljem unapređenja održive logistike grada. Identificirali su se kriteriji koji se odnose na općeniti razvoj gradskog središta kao što su emisija štetnih plinova, razina buke, ulaganje u novu/postojeću tehnologiju i sl., dok su se kriteriji vezani uz samu organizaciju dostave te ekonomsko-financijski kriteriji odredili temeljem intervjua s prometnim stručnjacima, prijevoznicima i gospodarskim subjektima.
Malo dostavnih mjesta
Na temelju provedene ankete utvrđeno je da se sustav dostave roba u središtu grada Rijeke može unaprijediti. Kao problem dostavnih aktivnosti prijevoznici ističu neraspoloživost propisanih dostavnih mjesta, koja su zauzeta od strane korisnika koji ne vrše dostavnu uslugu stoga su prijevoznici prisiljeni napraviti prometni prekršaj na način da dostavu vrše parkirajući, na autobusnu stanicu, blokirajući drugo vozilo i sl., što dovodi do stvaranja prometnih zagušenja. Skoro 35 posto ukupne dostave vrši se između 8 i 11 sati, dok se manji broj dostava vrši pred kraj radnog vremena između 14 i 16 sati. Zbog većeg broja dostava roba u vršnim satima dodatno stvara prometna zagušenja. Stoga se predlažu sljedeća rješenja za unaprjeđenje postojećeg načina dostave:
- zbog urbanizacije, odnosno sve većeg broj ljudi koji gravitira gradskom središtu, potrebno je povećati broj propisanih dostavnih lokacija
- zabraniti dostavu između 7 i 9 sati kako bi se smanjila zagušenja u vremenu kada najveći broj ljudi odlazi na posao
- povećati kazne za parkirane automobile koji se nalaze na obilježenim mjestima za dostavu, a nisu dostavna vozila
- izraditi poseban sustav za rezerviranje dostavnih mjesta putem web aplikacije. Time bi se izbjegla mogućnost istovremenog dolaska dvaju dostavnih vozila na jedno propisano dostavno mjesto.
Grad Rijeka je u 2019. godini izradio Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje grada Rijeke za razdoblje 2018. – 2022. Za provedbu mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj, predlaže se korištenje hibridnih i električnih vozila razvojem infrastrukture za električna vozila u urbanim sredinama te se u samom opisu ističe potreba poticanja zamjene postojećih vozila vozilima koja imaju motore s pogonom na plin, biodizel, hibridni ili električni pogon. Za ostvarenje navedenih ciljeva potrebno je financiranje iz EU fondova, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, resornih ministarstava, te od strane grada Rijeke.
U Razvojnoj strategiji Primorsko-goranske županije prioritet 2.2. glasi:
“… Veliki dio Strategije razvoja Grada Rijeke 2014. – 2020. odnosi se na održivi razvoj, posebno na zaštitu okoliša, a jedan od glavnih prioriteta je smanjenje prometa osobnih motornih vozila u gradskom središtu. Analizom rezultata kriterija višeučesničke-višekriterijske analize zaključuje se da sve interesne skupine smatraju organizacijsku i tehničko-tehnološku grupu kriterija najvažnijima pri izradi modela vrednovanja tokova dostave roba u gradsko središte grada Rijeke.
Osnivanje konsolidacijskog centra
Usporedbom rezultata scenarija primjenom višeučesničke-višekriterijske analize pokazalo se da uspostava organizacijskih kriterija iznimno utječe na društvene i ekonomsko-financijske kriterije. Kao najbolji scenarij ocijenjen je scenarij dostave roba iz dvaju konsolidacijskih centara. Dobivenim rezultatima provedene simulacije pokazalo se da je scenarij dostave robe iz dvaju konsolidacijskih centara lošija opcija dostave u odnosu na scenarij status quo i scenarij dostave robe iz jednog konsolidacijskog centra.
Dostava robe iz jednog konsolidacijskog centra pokazala se kao najbolja opcija. U gotovo svim mjerenjima navedeni scenarij pokazao se kao najbolji scenarij osim na ulazu D404 što je i logično s obzirom na povećani broj dostavnih vozila iz navedenog ulaza. Prema teoriji te prema primjerima gradova koji vrše dostavu robe iz konsolidacijskog centra, javna uprava glavni je pokretač izgradnje konsolidacijskog centra. U izgradnji konsolidacijskog centra javna uprava može biti uključena kao vlasnik ili može sufinancirati ulaganje po modelu javno-privatnog partnerstva. Lokalne vlasti također mogu odobriti subvencije za pokrivanje znatnih kapitalnih izdataka.
Uobičajeno, EU sufinancira nabavu ekološki prihvatljivih vozila kroz fondove. Gradske vlasti morale bi smanjiti troškove nabave i održavanja ekološki prihvatljivih vozila kroz mjere poput smanjenja poreza ili pružanja subvencija, financirati izgradnju infrastrukture za alternativna goriva te smanjiti konkurentsku snagu konvencionalnih vozila uvođenjem dodatnih subvencija ili uvođenjem restrikcija na ulazak velikih teretnih vozila u središte grada. U održivom razvitku gradskih središta svakako je postupno uvođenje ekološko prihvatljivih dostavnih vozila (koju prati adekvatna mreža elektropunionica) u distribuciji robe prema krajnjim korisnicima. Razlog ulaganja u električna vozila je sama održivost gradskog središta, smanjenje zagađenja zraka, smanjenje buke, uštede na gorivu, čemu treba prilagoditi gradsku infrastrukturu kroz dostupnost i veći broj javnih punionica električne energije. Takvu vrstu projekata podržavaju fondovi EU. Za provedbu predloženog scenarija potrebna je primjena suvremene tehnologije kako bi se ubrzale dostavne aktivnosti te optimizirali tokovi dostave.
