Dr. sc. tech. Tomislav Krljan, prof. dr. sc. Neven Grubišić
Prometni sustavi postaju sve složeniji, a zagušenja sve manje lokalni problem jedne ulice ili raskrižja. Stoga se suvremeno upravljanje prometom sve više oslanja na podatke u stvarnom vremenu, prometne modele, kratkoročne prognoze i alate za potporu odlučivanju. Jedno od takvih rješenja je PTV Optima, platforma razvijena za nadzor, predviđanje i operativno upravljanje prometom na razini cijele mreže.
Nova uloga digitalnih alata u pametnom upravljanju mobilnošću
Gotovo svaki vozač poznaje situaciju u kojoj se naizgled mali poremećaj u prometu vrlo brzo pretvori u dugi zastoj. Dovoljna je lakša prometna nezgoda, zatvaranje jedne prometne trake, kvar vozila, iznenadni pljusak, radovi na cesti, turistički val ili završetak velikog događaja. Zastoj koji je u početku nastao na jednoj dionici ubrzo se prenosi na susjedna raskrižja, gradske prilazne ceste, obilazne pravce ili pristupe javnim sadržajima.
U tom slučaju promet nije više problem samo jednoga mjesta. On postaje problem cijele mreže pa se postavlja ključno pitanje suvremenog prometnog inženjerstva: Kako prijeći s upravljanja prometom koje reagira tek kada se zastoj već dogodio, na sustav koji prometnu situaciju razumije, predviđa i pomaže operaterima odabrati optimalnu mjeru prije nego što se posljedice prošire?
Zagušenje nije samo pitanje komfora
O prometnim zagušenjima često se govori kao o neugodnosti za vozače, no posljedice su mnogo šire. Zastoji produljuju vrijeme putovanja, smanjuju pouzdanost javnog prijevoza, otežavaju intervencije hitnih službi, povećavaju potrošnju goriva i energije, utječu na emisije štetnih plinova i smanjuju kvalitetu života u gradovima i regijama.
Za gospodarstvo, prometna nepouzdanost znači kašnjenja u dostavi, veće troškove logistike i slabiju predvidljivost svakodnevnih aktivnosti. Za građane znači gubitak vremena, stres i manju sigurnost. Za javne uprave i upravitelje cesta znači potrebu za boljom koordinacijom, kvalitetnijim informacijama i bržim donošenjem odluka. Posebno su izazovne sredine koje imaju izražene sezonske vršne prometne tokove, turistička opterećenja, lučki i logistički promet, ograničene prostorne mogućnosti za širenje infrastrukture te osjetljive gradske jezgre. U takvim uvjetima nije dovoljno samo proširiti cestu ili optimizirati jedno raskrižje. Potrebno je razumjeti kako se svaka mjera odražava na širi prometni sustav.
Zašto tradicionalno upravljanje prometom više nije dovoljno
Klasični pristup upravljanju prometom često je reaktivan. Prometni centar primi dojavu o zastoju, operater provjeri kamere ili detektore, zatim se aktivira promjenjiva prometna signalizacija, objavi informacija za vozače ili se promet preusmjeri na alternativni pravac.
Takav pristup i dalje je važan, ali ima ograničenja. Ako se odluka donosi tek kada je red vozila već formiran, dio negativnih posljedica već je nastao. Osim toga, lokalna mjera može problem samo premjestiti drugdje. Primjerice, preusmjeravanje prometa s jedne opterećene dionice na alternativnu cestu može stvoriti novi zastoj na raskrižju, mostu, tunelu ili gradskom ulazu koji za takav prometni val nije pripremljen. Slično vrijedi i za optimizaciju rada signalnih uređaja. Povećanje protočnosti na jednom raskrižju može biti korisno, ali ako se ne promatra cijeli koridor ili mreža, može doći do premještanja zagušenja na susjedne dijelove prometne mreže. Zato moderno upravljanje prometom mora biti mrežno, koordinirano i prediktivno. Drugim riječima, prometni operater ne treba znati samo što se događa sada. Treba imati uvid u to što će se vjerojatno dogoditi za 15, 30 ili 60 minuta ako se ništa ne poduzme, ali i što bi se dogodilo ako se primijeni određena mjera.
Od podataka do odluke
Danas je prometni sustav bogatiji podacima nego ikada prije. Na raspolaganju su automatski brojači prometa, detektori na cestama, kamere, podaci iz vozila, podaci mobilnosti, informacije o radovima, događajima, vremenskim uvjetima, ograničenjima brzine, zatvaranjima cesta i prometnim nezgodama.
Međutim, podaci sami po sebi ne rješavaju prometne probleme. Velika količina podataka može čak otežati rad ako nije obrađena, provjerena i pretvorena u razumljivu informaciju. Prometni centar ne treba samo tablicu s brzinama i protocima. Treba jasnu sliku stanja na mreži, procjenu razvoja situacije i potporu u odabiru mjere.
Tada stupaju na scenu suvremene digitalne platforme koje kombiniraju podatke u stvarnom vremenu, prometne modele, simulaciju, algoritme prognoziranja i pokazatelje učinkovitosti. Njihova je uloga povezati ono što se mjeri na terenu s onim što se može očekivati u bliskoj budućnosti.
Takav pristup omogućuje da se prometno upravljanje približi načinu rada koji je u drugim sektorima već poznat: kontinuirano praćenje, rano upozorenje, analiza scenarija i donošenje odluka na temelju procijenjenih posljedica.
Što je PTV Optima?
PTV Optima je rješenje za upravljanje prometom u stvarnom vremenu, prometno predviđanje i potporu odlučivanju. Razvila ga je PTV Group, tvrtka specijalizirana za IT rješenja u području prometnog planiranja, prometnog modeliranja, simulacije, logistike i inteligentne mobilnosti.
U osnovi, PTV Optima povezuje različite izvore prometnih podataka s prometnim modelom mreže. Sustav prikuplja i usklađuje podatke iz različitih izvora, procjenjuje trenutačno stanje prometa, nadopunjuje informacije na dijelovima mreže gdje nema izravnih mjerenja i izrađuje kratkoročne prognoze razvoja prometne situacije.
Za prometni centar to znači da operater ne vidi samo odabrane točke na kojima postoje detektori ili kamere, nego dobiva cjelovitiji prikaz prometne mreže. Sustav može prikazivati brzine, opterećenja, gustoće, vremena putovanja, duljine kolona, razinu usluge i druge pokazatelje koji su važni za operativno upravljanje.
Posebna vrijednost PTV Optime je u scenarijskom pristupu. Platforma može pomoći u odgovoru na pitanja poput: Što će se dogoditi ako se zatvori jedna traka, ako se promijeni program rada na signalnom uređaju, ako se promet preusmjeri na drugi koridor, ako se uvede privremeno ograničenje brzine ili ako se na mreži pojavi dodatna potražnja zbog sportskog događaja, koncerta ili turističkog vala?
Takve se mogućnosti ne koriste kako bi softver “zamijenio” prometnog stručnjaka, nego kako bi mu dao bolju podlogu za odlučivanje. Operater i prometni inženjer i dalje donose odluku, ali je donose uz bolju sliku mogućih posljedica.
Tko stoji iza rješenja: PTV Group
PTV Group je njemačka IT tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u području prometnog planiranja, prometnog modeliranja, simulacije i upravljanja prometom. Njezina rješenja koriste gradovi, javne uprave, prometni centri, konzultantske tvrtke, javni prijevoznici i logistički sektor.
Prometnim stručnjacima PTV je posebno poznat po alatima PTV Visum, za makroskopsko prometno modeliranje i planiranje, te PTV Vissim, za mikroskopsku simulaciju prometa. PTV Optima nadovezuje se na tu tradiciju tako što prometno modeliranje prenosi u operativno okruženje: iz planiranja i analize prema nadzoru, predviđanju i potpori odlučivanju u stvarnom vremenu. Danas PTV Group djeluje u okviru brenda Umovity, zajedno s tvrtkom Econolite, čime se dodatno povezuju rješenja za prometno planiranje, simulaciju, upravljanje prometom i inteligentnu prometnu infrastrukturu.
Što znači prediktivno upravljanje prometom?
Prediktivno upravljanje prometom ne znači da se promet može savršeno predvidjeti. Promet je dinamičan sustav u kojem na stanje utječu ponašanje vozača, vremenski uvjeti, incidenti, prometna potražnja, javni prijevoz, radovi, događaji i mnogi drugi čimbenici.
No moguće je znatno bolje procijeniti smjer razvoja situacije. Ako se na jednoj dionici smanjuje brzina, ako se povećava gustoća prometa i ako povijesni obrasci pokazuju da se u takvim uvjetima red vozila povećava prema određenom raskrižju, sustav može unaprijed upozoriti operatera. Ako je istodobno poznato da se na drugom
koridoru izvode radovi, preusmjeravanje prometa možda neće biti dobra mjera. Ako treći pravac ima slobodan kapacitet, može se razmotriti usmjeravanje dijela prometnog toka, prilagodba signalnih planova ili informiranje vozača putem promjenjivih znakova i digitalnih kanala. Upravo je takvo povezivanje podataka, modela i operativnih mjera temelj suvremenog upravljanja prometom.
Praktične primjene u svakodnevnom prometu
U praksi se sustavi poput PTV Optime mogu koristiti u različitim situacijama. Tijekom jutarnjih i poslijepodnevnih vršnih sati mogu pomoći prometnim centrima da ranije prepoznaju nastajanje zagušenja i usporede učinke mogućih mjera. Kod radova na cesti mogu se unaprijed analizirati posljedice zatvaranja traka, promjene regulacije ili preusmjeravanja prometa. Kod prometnih nezgoda sustav može pomoći u procjeni hoće li se zastoj lokalizirati ili proširiti na širu mrežu.
Za veće događaje, kao što su koncerti, sportske utakmice, sajmovi ili manifestacije, prediktivni alati mogu se koristiti za planiranje dolaznih i odlaznih tokova. Kod turističkih sezona i vikend-opterećenja, mogu pomoći u pripremi scenarija za gradske ulaze, obalne prometnice, trajektne linije, granične prijelaze i cestovne čvorove.
Važna je i primjena u javnom prijevozu. Ako se autobusna linija kreće u mješovitom prometu, poremećaj na cestovnoj mreži izravno utječe na točnost dolazaka. Kvalitetna procjena vremena putovanja može pomoći operaterima javnog prijevoza, putnicima i prometnim centrima da bolje upravljaju kašnjenjima i informacijama
Sustavi za prediktivno upravljanje prometom mogu imati ulogu i u zaštiti okoliša. Ako se zna da određeni prometni obrazac stvara zastoje, nepotrebna zaustavljanja i povećanu potrošnju energije, prometne mjere mogu se usmjeriti ne samo na protočnost, nego i na smanjenje emisija i poboljšanje kvalitete života u urbanom
prostoru.
Iskustva iz neposrednog okruženja: Mađarska, Slovenija i Austrija (Beč)
Vrijednost sustava kao što je PTV Optima najbolje se razumije kroz primjere konkretne primjene. U Mađarskoj se PTV Optima koristi za nadogradnju upravljanja cestovnom mrežom kojom upravlja Hungarian Public Roads, odnosno Magyar Közút. Riječ je o upravitelju gotovo 31.000 kilometara nacionalnih javnih cesta, pri čemu Optima model obuhvaća oko 9.000 kilometara cestovne mreže više razine. Sustav povezuje postojeći prometni model, podatke u stvarnom vremenu i informacije o brzinama, čime operaterima omogućuje bolji pregled stanja, brži odgovor na incidente i usporedbu mogućih prometnih mjera prije njihove provedbe. Posebno je važan pomak s reaktivnog prema proaktivnom upravljanju prometom. Slovenski primjer pokazuje kako se dinamički prometni model može razvijati na nacionalnoj razini. U okviru Nacionalnog centra za upravljanje prometom, PTV Optima koristi se za praćenje i prognozu prometa na važnim urbanim i ruralnim cestama. Sustav se temelji na prometnom modelu izrađenom u PTV Visumu te na podacima iz vozila i cestovnih detektora. Prognoza se izrađuje svakih pet minuta, s pogledom do jednog sata unaprijed, a operaterima omogućuje usporedbu scenarija i ključnih pokazatelja, poput vremena putovanja, kašnjenja i prosječnih brzina. Zanimljiv je i primjer Beča, gdje se prometno upravljanje dodatno digitalizira integracijom podataka semaforskih uređaja u sustav PTV Optima. U pilot području, podaci sa signalnih uređaja koriste se za kvalitetniju procjenu protoka i analizu učinka signalnih programa. Time semafor više nije samo lokalni uređaj za upravljanje raskrižjem, nego dio šireg digitalnog sustava koji nastoji razumjeti i optimizirati promet na razini koridora i mreže.
Što ovi primjeri znače za Hrvatsku?
Mađarska i Slovenija pokazuju dva važna smjera razvoja. Prvi je upravljanje velikim cestovnim mrežama, gdje prometni centar mora imati uvid u tisuće kilometara cesta i brzo reagirati na incidente. Drugi je uspostava nacionalnog dinamičkog prometnog modela koji povezuje podatke, model, prognozu i informiranje korisnika.
Za Hrvatsku su oba pristupa vrlo relevantna. Hrvatski prometni sustav obilježen je snažnim sezonskim varijacijama, turističkim tokovima, tranzitnim prometom, lučkim i logističkim aktivnostima, autocestovnim koridorima, gradskim zagušenjima i osjetljivim obalnim područjima. U takvom kontekstu nije dovoljno znati samo gdje je trenutačno nastala kolona. Potrebno je znati kako će se ona razvijati, koje će dionice biti pogođene, koje su alternativne mjere moguće i kakve bi posljedice svaka od njih mogla imati.
Primorsko-goranska županija posebno je zanimljiv prostor za ovu temu jer objedinjuje gradski, prigradski, turistički, lučki, tranzitni i otočni promet. Ograničeni infrastrukturni kapaciteti, osjetljivi gradski koridori, važnost javnog prijevoza, promet prema obali i otocima, kao i potreba za sigurnim i pouzdanim prometom, zahtijevaju bolju koordinaciju između različitih dionika.
U takvom okruženju prometno upravljanje ne može biti samo pitanje jedne institucije ili jedne dionice. Potrebna je suradnja gradova, županija, upravitelja cesta, policije, hitnih službi, javnog prijevoza, lučkih sustava, turističkog sektora i informacijskih službi. Digitalne platforme za prometno predviđanje mogu biti zajednička operativna osnova za takvu suradnju.
To ne znači da svaka sredina treba odmah uvoditi najkompleksniji mogući sustav. No znači da se pri planiranju budućih ITS rješenja, prometnih centara i digitalnih platformi treba razmišljati mrežno i dugoročno: koji su nam podaci dostupni, kako ih provjeravamo, kako ih povezujemo, tko ih koristi, kako se donose odluke i kako se o njima informiraju korisnici prometnog sustava?
Budućnost upravljanja prometom je koordinirana i prediktivna
Prometni sustavi neće postati jednostavniji. Mobilnost će uključivati sve više načina prijevoza, sve više podataka i sve veća očekivanja korisnika. Istodobno, prostor za novu infrastrukturu često je ograničen, a zahtjevi za sigurnošću, održivošću i kvalitetom života sve su veći.
Zato se budućnost prometnog upravljanja nalazi u boljem korištenju onoga što već imamo: postojeće infrastrukture, postojećih podataka, stručnog znanja i digitalnih alata koji mogu povezati informacije u korisnu operativnu sliku.
PTV Optima je jedan od primjera takvog pristupa. Njezina vrijednost nije samo u prikazu prometnih podataka, nego u mogućnosti da se prometna mreža promatra kao živi sustav: da se trenutačno stanje procijeni, buduće stanje predvidi, a moguće mjere usporede prije provedbe.
Za gradove, županije i cestovne upravitelje to znači pomak od reaktivne kontrole prema proaktivnom upravljanju mobilnošću. Za građane to znači pouzdanija putovanja, manje nepotrebnog čekanja, bolju informiranost i sigurniji promet. Za društvo u cjelini znači učinkovitiji, održiviji i otporniji prometni sustav.
Pametno upravljanje prometom ne počinje tek kada problem nastane. Ono počinje ranije, u trenutku kada sustav prepozna da bi se neželjena situacija mogla dogoditi i kada stručnjaci imaju dovoljno kvalitetnih informacija da je pokušaju spriječiti, ublažiti ili bolje usmjeriti.
