Kako hrvatske prometnice učiniti sigurnijima za motocikliste bila je središnja tema radionice “Poboljšanje prometne sigurnosti motociklista adekvatnim održavanjem cesta i primjenom adekvatne opreme na cestama”
Kako hrvatske prometnice učiniti sigurnijima za motocikliste bila je središnja tema radionice “Poboljšanje prometne sigurnosti motociklista adekvatnim održavanjem cesta i primjenom adekvatne opreme na cestama”. Cilj radionice bio je kroz razmjenu stručnih iskustava i primjera dobre prakse predložiti mjere koje bi doprinijele povećanju sigurnosti motociklista koji su uvjerljivo najranjivija skupina u prometu.
Radionicu održanu na Građevinskom fakultetu u Rijeci organizirao je Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.
Predsjednik Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije Hrvoje Baričević u uvodu je istaknuo važnost preventive i unapređenja cestovne infrastrukture.
– Motociklisti su, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, jedna od najugroženijih skupina sudionika u prometu, što potvrđuju i europske direktive koje im posvećuju posebnu pozornost. Prošle je godine na lokalnim i županijskim cestama u Primorsko-goranskoj županiji smrtno stradalo 18 osoba, od kojih je čak sedam bilo motociklista. Taj je udio znatno veći od njihova udjela u ukupnom prometnom toku. Postojeća cestovna infrastruktura uglavnom nije projektirana ni dimenzionirana s obzirom na specifičnosti ove skupine sudionika u prometu, već je oblikovana kao univerzalna. Upravo zato želimo kroz stručni dijalog i građevinska rješenja ponuditi konkretne mjere koje će povećati sigurnost. Na pojedinim dionicama, poput Jadranske magistrale i ceste kroz Gorski kotar, već su postavljena parcijalna rješenja, primjerice zaštitne letve ispod odbojnih ograda, no svjesni smo da to još uvijek nije dovoljno, zaključio je Baričević.
Predsjednik Savjeta Baričević pitao se kako je moguće da uz toliko truda, investiranja i toliko stručnih ljudi toliko malo postižemo kad je u pitanju sigurnost motociklista. Je li to borba s vjetrenjačama, zapitao se prof. Baričević koji je upozorio da motociklisti ne smiju prst krivnje usmjeravati u krivom smjeru. Od sedmero lani poginulih motociklista, samo jedan nije izgubio život svojom krivnjom. Predsjednik savjeta u završnim riječima je ponudio dva upozorenja. Jedno je: možemo donijeti zaključke na skupu, ali ne možemo spriječiti da motociklist proleti 150 na sat tamo gdje ne treba, a drugo: nesreće mogu biti posljedica više faktora, no na kraju je ključna komponenta čovjek.
Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije Izabela Linčić Mužić osvrnula se na preventivno djelovanje Primorsko-goranska županija koja se može pohvaliti da je jedna od dvije županije koje imaju savjetodavno tijelo za sigurnost prometa na cestama.
– Posebnu pozornost posvećujemo najmlađima kroz organizaciju prometnih poligona za osnovnoškolce, izgradnju novih prometnih poligona uz dječje vrtiće te planirano otvaranje novih poligona na Rabu i Krku. Jednako nam je važna i sigurnost motociklista. Ove smo godine uspješno proveli jubilarno izdanje preventivne akcije “Motociklom u život” na Automotodromu Grobnik, podsjetila je pročelnica Linčić Mužić.
Instruktor sigurne vožnje Mladen Stjepan Vitković podsjetio je na preventivne aktivnosti udruge Karavana za život i Akademije sigurne vožnje.
– U suradnji s Ministarstvom želimo primijeniti provjerene primjere dobre prakse na hrvatskim cestama. To uključuje postavljanje zaštitnih ograda namijenjenih motociklistima, primjenu protukliznih premaza na kolniku te ispunjavanje bitumenskih fuga kvarcnim pijeskom kako bi se smanjio rizik od proklizavanja. Jednako je važno redovito i kvalitetno održavanje prometnica jer čista kolnička površina osigurava bolje prijanjanje guma. Uz infrastrukturne mjere, ključnu ulogu ima i edukacija vozača. Potrebno je utjecati na smanjenje brzine jer pri ekstremnim brzinama ni najbolja infrastruktura ne može spriječiti najteže posljedice, naglasio je Vitković.
Voditelj službe prometne policije PU primorsko-goranske Dejan Hriljac je upozorio da su se vremena promijenila. Sve je više motociklista. U šest godina broj registriranih motocikala u Hrvatskoj je narastao s 72 na 120 tisuća. Trend prati i PGŽ 8.400 na 13.300 motocikala u samo šest godina. Nekad su uglavnom stradavali mladi motociklisti, danas imamo sve više starijih vozača, a time i stradavanja starijih na dva kotača. Prosječna dob poginulog motocikliste u PGŽ je 44 godine. Osvrnuo se Hriljac na petogodišnju statistiku u kojoj su petorica motociklista poginula jer nisu nosila kacigu, a njih 20 je smrtno stradalo pod utjecajem alkohola. Podsjetimo da je u pet godina na području Primorsko-goranske županije poginulo 33 motociklista. Hriljac je primijetio da se 99 posto motociklista ponaša normalno na cestama, a pogibaju oni o čijem se rizičnom ponašanju na cestama najviše razgovara. I za kraj još jednom upozorenje na brzinu. Ako je ograničenje 80, a motociklist vozi 100 na sat, neće zbog brzine izgubiti glavu, no često su brzine znatno veće.
Tomaž Tollazzi s Fakulteta za građevinarstvo, prometno inženjerstvo i arhitekturu Sveučilišta u Mariboru je upozorio na niz loših rješenja na cestama, sve ilustrirajući fotografijama. No, podvukao je misao: svi ljudi mogu napraviti grešku, ali ne moraju poginuti zbog greške. Iznio je Tollazzi zanimljiv podatak. U 68 posto slučajeva motociklisti stradavaju u lijevom, a 32 posto u desnom zavoju.
Ravnatelj Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Dražen Antolović je naglasio da su ovakve radionice potaknuli na područjima gdje je velika koncentracija motociklističkog prometa.
