Značajno intenzivnije se registriraju prekoračenja brzine, poboljšana i naplata kazni
RIJEKA Održana je treća sjednica Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije koja je ponudila četiri točke s aktualnim prometnim temama. Sjednicu je otvorio predsjednik Savjeta dr. Hrvoje Baričević, a zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić je istaknuo važnost preventive te naglasio da Savjet mora biti ustrajan u svom zadatku povećanja sigurnosti prometa.
Osvrnuvši se na Izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu za osam mjeseci 2026. godine na području Primorsko-goranske županije predsjednik Savjeta dr. Baričević je istaknuo da je ove godine izgubljeno osam života, što je puno bolja od lanjske statistike za isti period, kada je život izgubilo 14 sudionika u prometu.
Predsjednik Savjeta je upozorio da je od devetero poginulih petero motociklista i jedan mopedist. Život su izgubila trojica vozača osobnih vozila. Kontinuirano senzibiliziramo javnost kada je riječ o zaštiti zdravlja i života motociklista, a u tom smjeru ide i Europa koja je direktivama motocikliste svrstala u ranjive skupine.
Tajnik Savjeta Siniša Rajačić je upozorio da je u odnosu na lani za 11 posto povećan broj prekršaja vezanih uz brzinu. U osam mjeseci 2026. godine evidentirano je 16.600 prekršaja nepropisne brzine. Prije dvije godine evidentirano je oko osam i pol tisuća prekršaja brzine, iznio je tajnik Rajačić podatak koji svjedoči da je policija (i uz pomoć tehnologije) povećala nadzor prekoračenja brzine. Tajnik Savjeta je ponudio informaciju da je znatno poboljšana naplata kazni na prekršajnom sudu. S 12 do 15 posto naplate, stiglo se do 50-postotne naplate. Neshvatljivo je da velik broj sudionika u prometu ne koristi pojas, rečeno je na sjednici.
Na sjednici je bilo riječi i o prijedlogu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji predviđa podizanje kazni za pojedine prekršaje. Predsjednik Savjeta dr. Baričević je konstatirao da su kazne uglavnom preniske, presimbolične te da znaju čak i izazvati podsmijeh kod vozača. Kad se tome doda slaba naplativost, tada je jasno da mnogi vozači koji su zaslužili kaznu prolaze nekažnjeno, upozoreno je na sjednici Savjeta.
Iz Izvješća o prometu i sigurnosti na autocestama Primorsko-goranske županije od siječnja do kolovoza 2026. godine, koji je prezentirao član Savjeta iz Hrvatskih autocesta Hrvoje Ordulj, moglo se doznati da je najprometnija dionica na autocesti A6 Rijeka – Zagreb (na području Primorsko-goranske županije) dionica Vrata – Oštrovica s prosječnim godišnjim dnevnim prometom od 23.553. U odnosu na lani radi se o povećanju od gotovo pet posto. Najgušći promet ljeti bilježi se na dionici Vrata – Oštrovica. Prosječan ljetni dnevni promet iznosi 34.527 i za gotovo četiri posto je gušći od lanjskog u srpnju i kolovozu. Na autocesti A7 Rupa – Križišće prosječan dnevni promet u 2026. godini iznosio je 28.127 vozila, u odnosu na 27.964 vozila u 2025. godini, što je povećanje od 0,6 posto. Na autocesti A6 ove godine su izgubljena tri života, jedan više u odnosu na isti lanjski period. Autocesta A6 nije imala poginulih ove godine dok su lani izgubljena dva života.
Dionicom Matulji – Tunel Učka ove godine je prošlo 3,2 milijuna vozila, što je povećanje od četiri posto u odnosu na lani. Dobar rezultat, konstatirao je član Savjeta iz BINA Istre Lucian Dušić obzirom na radove i činjenicu da vozači koriste cestu preko Učke kako bi izbjegli gužve zbog radova.
Predsjednik Savjeta dr. Baričević na sjednici je ponudio Izvješće o provedenim preventivno-edukativnim aktivnostima Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije u 2026.
godini.
Na sjednici je bilo riječi o prijedlogu izmjena Zakona o sigurnosti prometa. Upućena je kritika da pet dana, koliko je ostavljeno za dostavljanje primjedbi na prijedlog Zakona, nije dovoljno za proučiti 70 stranica i dostaviti primjedbe te da se stječe dojam da je prekratki rok ostavljen tek radi zadovoljenja forme.
Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze PGŽ Izabela Linčić Mužić se složila s time, no naglasila da je odgovornost Savjeta kao stručnog tijela da uputi svoje prijedloge zakonodavcu.
