AktualnostiIzvještajiŽupanijski savjet predstavio se na skupu Ceste 2023 u Rovinju

prije 1 godina29511 min

U Rovinju je održan 47. Međunarodni stručni skup o prometnoj infrastrukturi i sigurnosti u prometu

Prof.dr.sc. Hrvoje Baričević

U Rovinju je od 21. do 24. ožujka održan 47. Međunarodni stručni skup o prometnoj infrastrukturi i sigurnosti u prometu Ceste 2023. Ovogodišnji skup bio je najmasovniji do sada s više od 400 sudionika i brojnim komercijalnim izlagačima, kao i predstavnika tiskanih i elektronskih medija. Visoka razina organizacije, kvalitetna izlaganja predavača kao i brojne, zanimljive, afirmativne i konstruktivne diskusije još su jednom potvrdile svrsishodnost i korisnost ove manifestacije. Bio je to još jedan susret za pamćenje na kojem su se okupili brojni stručnjaci, znanstvenici, gospodarstvenici i svi oni koji su na bilo koji način karijerno povezani s problematikom cestovne infrastrukture, inovacijama u IT sektoru, upravljačkim i sigurnosnim tehnikama, tzv. pametnim gradovima, urbanom mobilnošću i dr.

Prepoloviti crnu bilancu

Uz pokroviteljstvo najviših državnih institucija, resornih ministarstava i visokoškolskih ustanova, komercijalnu komponentu podržali su brojni sponzori i poslovni partneri. Realiziran je raznovrstan program stručnih izlaganja iz područja eksploatacije cestovne infrastrukture sa svim pratećim aktivnostima u domeni kontrole i regulacije prometa. Skupu su nazočili stručnjaci, znanstvenici, komercijalni izlagači i drugi pojedinci i institucije koji su angažmanom u razdoblju od prošlogodišnjeg susreta dokazali svoje kompetencije izradom i plasmanom proizvoda i usluga. Analitički i kritički osvrnuli su se na brojna vrijedna postignuća u ovoj složenoj problematici stigmatiziranoj u našoj svakodnevici. Tematska izlaganja obuhvatila su mnoge interdisciplinarne segmente koji direktno ili posredno utječu na funkcioniranje sustava cestovne sigurnosti u kontekstu tzv. održivog razvoja.
Zajednička podloga većine predstavljenih tema zasnovana je aktualnom Planu sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Kontinuiran je to nastavak prijašnjih nacionalnih programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, kao temeljnog dokumenta i platforme za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa u našoj državi. Plan u svom operativnom dijelu obuhvaća sve subjekte kojima je djelokrug rada u bilo kojem kontekstu povezan sa sigurnosti cestovnog prometa, dakle u njegovom provođenju sudjeluju ministarstva, stručne organizacije, strukovne udruge, udruge građana i svi ostali koji mogu dati doprinos postizanju spomenutog cilja. Naravno, za njegov uspjeh odgovornost dijele svi subjekti i dionici ove široke platforme.
Zajedničko svim navedenim smjernicama je dostizanje cilja od 50 posto smanjenja smrtnog stradavanja i teškog ozljeđivanja sudionika u prometu do 2030. godine. Države EU također imaju nacionalne planove sigurnosti na cestama koji uključuju specifične nacionalne ciljeve, a koji su individualizirani prema njihovoj konkretnoj situaciji. Komisija će nastaviti s poboljšanjem postojećih alata za prikupljanje i analizu podataka, kao što je CARE, baza podataka EU-a o prometnim nesrećama uspostavljena u skladu s odlukom Vijeća 93/704/EZ te Europski opservatorij za cestovnu sigurnost (ERSO).

Županijski savjet na skupu

Tradicionalno, i na ovogodišnjem skupu sudjelovali su predstavnici Primorsko-goranske županije tj. Savjet za sigurnost prometa na cestama. U radu pod naslovom: Uloga regionalne uprave na poboljšanje sigurnosti na cestama s osvrtom na Primorsko-goransku županiju apostrofirana je decentralizacija rada za poboljšanje prometne sigurnosti, odnosno prijenos obveza, prava i odgovornosti s nacionalne razine na regionalna i lokalna tijela kao što su savjeti i odbori. Primorsko-goranska županija prva je u Hrvatskoj prihvatila i provela u praksi opisani način funkcioniranja, gdje se temeljem detaljnih i vrlo ambicioznih programa rada pristupa izradom stručnih projekata, preventivno-edukativnim akcijama te medijskim angažmanom podiže stupanj prometne sigurnosti. Statistički je to argumentirano i najmanjim brojem poginulih osoba (12) u
2022.god u odnosu na sve prethodne godine. Nota bene, uspješnost rada Županijskog savjeta i njegovog izravnog utjecaja na reduciranju prometnih nesreća teško je jednoznačno odrediti. Egzaktnost prometnih parametara djelomično se može postići komparativnim analizom podataka o broju prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama što je prikazano u statističkom pregledu za protekli period. Dostignuti prosjek zadovoljava kriterij od manje od 5/100.000 stanovnika, što je u svojim projekcijama za razdoblje do 2030. donijela Vlada Republike Hrvatske usvajanjem NPSCP 2021-2030. Na tragu je to i proglašenog Desetljeća sigurnosti cestovnog prometa od strane Opće skupštine UN-a, odnosno Agende 2030 za održivi razvoj. S puno nade i optimizma za očekivati je ostvarivanje ideje i nastojanja da se ovaj model brige lokalne zajednice proširi cijelom državom, te ugradi u pozitivne zakonske odredbe RH.

Više od 40 izlaganja

Inače, trodnevni program seminara Ceste 2023. obuhvatio je više od 40 izlaganja u širokom interdisciplinarnom, međusektorskom spektru svih znanstvenih i stručnih disciplina koje obuhvaćaju kompleksnu problematiku prometa na cestama. Za izdvojiti je neke od tema: Upravljanje prometom na autocesti zasnovano na multikriterijskoj optimizaciji, Primjena protukliznih podloga na hrvatskim cestama, Napredni nadzorni sustavi u radu cestarske ophodarske službe, Preventivni edukativni program Zlatne godine, Koncept otoka mobilnosti u urbanim sredinama, Problem uporabe električnih romobila i aktivnosti na osvještavanju korisnika i dr.
Brojnim drugim raznovrsnim raspravama ova stručno-komercijalna manifestacija čvrsto se pozicionirala na karti međunarodnih referentnih skupova u kontinuiranom slijeđenju traga inovacijskog i propulzivnog pristupa na području sigurnosti i kulture cestovnog prometa. Između ostalog, naglašena je i važnost specijalističkog obrazovanja i usavršavanja u domeni ekspertnih istraživanja gradnje i održavanja prometne infrastrukture, eksploataciji prijevoznih sredstava, IT sektora u cestovnom prometu, i dr. Njegova tematska orijentiranost je usmjerena na razvoj teorijskih i praktičnih postavki, objavljivanje rezultata bazičnih i primijenjenih istraživanja, u aktivnostima, djelatnostima, procesima i interakcijama svih subjekata cestovnog prometa. Visoki dometi održanih prezentacija objedinili su zajedničku platformu i ideju vodilju cijelog skupa pod naslovom: Sigurnost je prioritet!

Panel diskusija na temu Vizija nula – gradovi
Interaktivni dio konferencije u vrlo živoj diskusiji ukazao je na neophodnost integralnog pristupa u urbanističkom planiranju. Radi se o neminovnoj promjeni pristupa u prometnom projektiranju koji se već niz godina primjenjuje u Nizozemskoj i Švedskoj. Kontinuirani rast prometa vozila na dva kotača (sa sve većim udjelom električnog pogona) te povećanje udjela starijeg stanovništva (+65) rezultira promjeni strukture stradalih u prometu. Naglašena je prednost javnog prijevoza za bolju statistiku stradavanja u prometu, a krajnji cilj je do 2050. godine postići “nula poginulih”!

Statistika smrtno stradalih za PGŽ u protekla dva desetljeća