AktualnostiPromet i pravoIz kuta pravnog stručnjaka: bijeg s mjesta nesreće u kojoj smo oštetili tuđu imovinu

prije 1 godina212412 min

Kazna od 390 do 920 eura te zabrana upravljanja motornim vozilom najmanje šest mjeseci prijeti bjeguncu s mjesta nesreće

Dean BORBELJ

Često u grupama raznih internet platformi svjedočimo upitima o mogućim očevidcima prometnih nesreća u kojima je došlo do oštećenja tuđeg vozila. Riječ je uglavnom o oštećenjima parkiranih automobila u koje je (uglavnom tijekom noći) udarilo drugo vozilo i pri tome ga oštetilo. Analizirat ćemo zakonske norme i okolnosti nastanka prometne nesreće s oštećenjem tuđe imovine, prekršajne i osiguravajuće norme te iznijeti zaključak ove teme.
Ponekad se dogodi situacija da vozač trenutkom nepažnje svojim vozilom ošteti tuđi automobil. Iz nekog razloga tada se u pojedincima budi pomisao bijega, tim više ukoliko se nesreća dogodila noću i ukoliko je vozač mišljenja da nije viđen. Ukoliko se prometna nesreća dogodila danju, ponekad se dogoditi da vozač koji je oštetio tuđe vozilo ostavi obavijest na vjetrobranskom staklu s pogrešnim osobnim podacima. Ovo nikako ne navodimo kao ideju, već kao moralno neutemeljeno ponašanje koje ne može biti opravdano, a što ćemo u nastavnom dijelu ovog članka obrazložiti.
Naime, svako vozilo u prometu mora biti registrirano što podrazumijeva da ima i valjano sklopljeno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (dalje AO). Takva polica osiguranja, osigurava slučajeve u kojima je uporabom našeg vozila došlo do nesreće s tjelesnim ozljedama, narušavanja zdravlja ili smrti neke osobe ili uništenja ili oštećenja tuđih stvari.

Bonus, superbonus, malus

Može se dogoditi da nam osiguravajuće društvo ukoliko smo izazvali štetu temeljem AO police, u sljedećoj osigurateljnoj godini obračuna malus zbog izazivanja prometne nesreće. Da pojasnimo, bonus je svojevrsna nagrada za vozače koji nemaju šteta u protekloj osigurateljnoj godini, te će zbog toga platiti nižu premiju (cijenu) police osiguranja. Za svaku godinu u kojoj vlasnik vozila nije prouzročio štetu time istu i prijavio temeljem vlastite police AO, bonus u narednoj godini povećava se za pet posto. Tako su mnogi vozači došli do maksimalnih 50 posto bonusa, i isti čvrsto čuvaju. U novije vrijeme pojedina osiguravajuća društva povećavaju iznos bonusa (super bonus) do čak 75 posto. S druge strane, osiguranik koji je imao prometnu nesreću (štetni slučaj) platit će veću premiju za police osiguranja u sljedećoj osigurateljnoj godini i to je svojevrsni gubitak bonusa, koji nazivamo malus koji može iznositi 10-20 posto cijene police osiguranja. Upravo ovaj malus predstavlja potencijalni okidač straha zašto bi netko odlučio napustiti mjesto na kojem je izazvao prometnu nesreću oštetivši tuđe vozilo, bez ostavljanja vlastitih podataka.
Međutim, danas u gotovo svim osiguravajućim društvima uz obveznu AO policu možemo ugovoriti dodatne opcije poput zaštite bonusa i to po izuzetno povoljnim cijenama (već od cca 15 eura/ godišnje). U konkretnom slučaju opcija zaštite bonusa, znači očuvanje bonusa na istoj razini koju imamo, bez umanjenja (malusa) u sljedećoj osigurateljnoj godini, čak i ako smo prouzročili prometnu nesreću i učinili štetu na tuđem vozilu.

Nadalje, nije osnovano da će osiguravajuće društvo tražiti regresnu naplatu štete od osiguranika, odnosno osobe koja je štetu nanijela. Temeljem čl. 24. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) taksativno su navedeni slučajevi u kojima osiguravajuće društvo može s uspjehom tražiti regresnu naknadu štete od osobe odgovorne za štetu, i to su:
1. ako vozač nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno
2. ako vozač nije imao važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vožnje vozilom upravljao kandidat za vozača motornog vozila, uz poštivanje svih propisa kojima se ta poduka uređuje
3. ako je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane uporabe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske
4. ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari
5. ako je vozač štetu prouzročio namjerno
6. ako je šteta nastala zbog toga što je vozilo bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču vozila bila poznata
7. ako je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje u cestovnom prometu za koje je donesena pravomoćna sudska presuda

Možemo utvrditi kako je ova zakonska norma kogentne naravi, odnosno prisilne s obzirom na to da pravne subjekte obvezuje da ih se prisilno pridržavaju. Također primjećujemo kako je slučajeva točno sedam, dakle nabrojane su situacije u kojima je regres dozvoljen (numerus clausus) što znači da osiguravajuća društva, niti druga tijela (osim zakonodavca) nisu ovlaštena mijenjati, odnosno proširivati navedene situacije. Budući da među njima nije naveden bijeg s mjesta nesreće, možemo utvrditi da iako je isti moralno nedopušten, ipak nije osnova temeljem koje bi osiguravajuće društvo moglo s uspjehom izvršiti regresnu naplatu od osiguranika.

Prekršajna i novčana kazna, ali i negativni bodovi

U konačnici, bijegom s mjesta nesreće osoba koja je prouzročila štetu na tuđem vozilu riskira prekršajnu i novčanu kaznu kao i negativne bodove. Naime, čl. 176 st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) propisuje: “U slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao štetu”.
Dakle, sudionik prometne nesreće koji napusti mjesto događaja nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, a ako prethodno s drugim sudionikom ne razmjeni osobne podatke odnosno ne popuni i potpiše Europsko izvješće o prometnoj nesreći i sudionik kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili druge oštećene stvari vlasniku ne ostavi podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390 do 920 eura te će mu se izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom najmanje šest mjeseci i po pravomoćnom rješenju izreći će mu se tri negativna prekršajna boda. Ako ostavimo svoje osobne podatke na oštećenom vozilu, te naknadno ispunimo europsko izvješće o nezgodi s oštećenikom, možemo izbjeći sve navedene prekršajnopravne sankcije.
Cilj ovoga članka prvenstveno je osuditi bijeg s mjesta nesreće, i ukazati na neopravdanost strahova da bi se u situacijama kada se nesreća u takvim okolnostima i dogodi, opravdano pomišljalo na bijeg. Imajmo na umu da nas ostaviti svoje podatke i potom razmijeniti podatke o AO i Europsko izvješće o nesreći ništa ne košta, s druge strane osobi kojoj smo nanijeli štetu osiguravajuće društvo naknadit će iznos nastale štete. Autor članka ohrabruje vozače da preuzmu odgovornost za svoja djela, postupajući moralno, jer se slična situacija već danas ili sutra može dogoditi i nama.