Umjesto istrošene i skliske površine, protuklizna podloga jamči veće trenje koje skraćuje zaustavni put u zavojima i pred pješačkim prijelazom
Antun SNOVAK
Jedna od metoda unapređenja cestovne infrastrukture je povećanje hrapavosti kolničke površine. Naime, kolnička konstrukcija koja pruža dobru hrapavost i omogućava potrebno trenje između pneumatika vozila i kolnika uvelike doprinosi sigurnosti cestovnog prometa. Danas, postoji nekoliko načina i metoda za povećanje hrapavosti kolničke površine kao što su glodanje, nagrizanje kiselinom i obnova površine. Jedno od rješenja je i primjena protukliznog sloja.
Šira primjena navedene mjere započela je s novim Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine, a sama mjera se implementira u horizontalnim zavojima te ispred pješačkih prijelaza
Jednostavno postavljanje
Protuklizna podloga je površinski materijal koji se nanosi na kolnik, a izrađen je od dvokomponentnog modificiranog epoksidnog veziva i separiranog kalciniranog boksitnog agregata. Umjesto istrošene i skliske površine kolnika, protuklizna podloga ima površinu s puno većim trenjem koje poboljšava prianjanje, osigurava bolju kontrolu vozila te skraćuje zaustavni put. Navedeno je izrazitto važno ukoliko je na kolniku prisutna voda ili led te se iz tog razloga protuklizne podloge koriste u područjima koja zahtijevaju veliku razinu otpornost na klizanje. Lokacije na kojima se postavljaju protuklizne podloge su pješački prijelazi, oštri zavoji, biciklističke i pješačke staze, autobusne trake, parkirališta… Mogu se primijeniti na bilo kojoj kategoriji cesta, na autocestama pa do nerazvrstanih cesta.
Osim što protuklizne podloge smanjuju zaustavni put, one imaju i psihološki utjecaj na vozača. Crvena boja protuklizne podloge privlači pažnju te je ona sinonim za nadolazeću opasnost. Primjena protukliznih podloga je jednostavna, ekološki prihvatljiva te ne remeti odvijanje prometnih tokova na lokaciji radova. Neposredno prije izvođenja radova površina kolnika se mora pripremiti, odnosno moraju se ukloniti zrna, zemlja, prašina, nečistoće, ulja i masne mrlje te druge površinske čestice koje mogu smanjiti povezivanje podloge s kolnikom.
lzvođenje protukliznih podloga se ne preporuča na površinu novog sloja asfalta (mlađeg od 14 dana) te na betonske površine mlade od 28 dana. Također, ne preporuča se ni na mjestima gdje se habajući sloj, odnosno drugi slojevi izgrađene ceste nalaze u stanju u kojem može doći do povećane pojave oštećenja tijekom očekivanog životnog vijeka. Temperatura zraka i površine kolnika gdje se planira položiti protuklizna podloga u pravilu mora biti u intervalu između 5 i 35 stupnjeva, relativna vlažnost zraka mora biti manja od 95 posto, a sama površina mora biti suha.
Prije početka nanosa na kolnik, agregat i vezivo se miješaju u prikladnoj posudi s miješalicom male brzine, dok se ne postigne homogena smjesa. Smjesa se izlije na pripremljenu podlogu i nanosi četkom ili posipanjem na minimalnu razinu pokrivenosti. Postoje dva načina nanošenja podloge, vruća ili hladna primjena. Pri vrućoj primjeni kalcinirani boksitni agregat miješa se s vezivnim sredstvom (obično termoplastičnim vezivom) na visokoj temperaturi. Pri hladnoj primjeni površina ceste se prekriva vezivom, a zatim se na vrh nanosi kalcinirani boksitni agregat. Konačni rezultat tehnike nanošenja hladnom tehnikom obično je nešto trajniji i dugotrajniji od metode nanošenja vrućom primjenom. Tretirani kolnik se može izložiti prometnom opterećenju tek nakon što je potpuno osušen (površina se opire pritisku metalnog predmeta). Vrijeme suđenja ovisi o klimatskim uvjetima i u rasponu je od nekoliko sati. Pri nanošenju protuklizne podloge na kolnik mogu se riješiti i ostali nedostaci kolnika, kao što su kolotrazi i razne poprečne neravnine. Materijal je dugotrajan, otporniji na poliranje i habanje od standardnog asfalta te iz tog razloga mole produljiti vijek trajanja površine kolnika.
Kolnik kumuje nesrećama
Postavljanje protukliznih podloga u Republici Hrvatskoj podupire se Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa te je sufinancirano od strane Ministarstva unutarnjih poslova. U relativno kratkom vremenskom periodu poboljšana je sigurnost na velikom broju lokacija, a neke od njih su u Opatiji, Rijeci, Karlovcu, Lovranu, Dobrecu te na lokacijama županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije. Još veliki broj njih planira postavljanje protukliznih podloga kako bi poboljšale sigurnost svih sudionika u prometu. Lokacije su odabrane na temelju prethodno analiziranih podataka o prometnim nesrećama. Protuklizne podloge su postavljene na 18 lokacija u Krapinsko-zagorskoj županiji. Zbog velikog broja zabilježenih prekoračenja propisanih ograničenja brzina kroz naseljena mjesta, županija je pokrenula postavljanje protukliznih podloga u kombinaciji s znakovima ograničenja brzine i bijelim poprečnim optičkim crtama upozorenja.
Povećanje sigurnosti cestovnog prometa i smanjenje broja prometnih nesreća u interesu je svake države te zbog toga istražuju i pronalaze rješenja koja doprinose tom cilju. Mnogobrojna istraživanja dokazala su da je veliki broj prometnih nesreća povezan sa stanjem kolničke površine i kombinacijom prekomjerne brzine i/ili mokrim i zaleđenim kolnikom.
