Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a u Zagrebu, Služba Pomorskog meteorološkog centra iz Splita i Područna meteorološka služba iz Rijeke u zimskom dijelu godine svakodnevno dostavljaju prognoze cestarima
Dunja Plačko-Vršnak, Dragoslav Dragojlović, Izidor Pelajić
Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Zagrebu, Služba Pomorskog meteorološkog centra iz Splita i Područna meteorološka služba iz Rijeke u zimskom dijelu godine (od 1. studenog do 15. travnja) svakodnevno dostavljaju prognoze vremena državnim i privatnim društvima koje upravljaju, grade i održavaju ceste u Hrvatskoj (Hrvatske ceste, HAC, EGIS, Zagrebačke ceste, Županijske ceste).
Kako se u tim prognozama posebna pozornost posvećuje parametrima koji mogu ugroziti sigurno i nesmetano odvijanje cestovnog prometa, one se razlikuju od prognoza koje susrećemo u sredstvima javnog informiranja i na dostupnim internetskim platformama. Razlika je ponajprije u načinu prognoziranja određenih meteoroloških parametara (npr. vrsta oborine, količina oborine – ponajprije snijega, vjerojatnost pojave određene vrste oborine, pojava poledice i njezina vjerojatnost pojavljivanja, pojava jakog i olujnog vjetra – posebno važno za Primorsko-goransku županiju…), zatim u duljini prognostičkog razdoblja na koje se prognoze odnose (uglavnom 8, 16 i 24 sata unaprijed) te u obliku izdanih prognoza.
Za izradu svih vrsta prognoza (kratkoročnih, srednjoročnih, dugoročnih, za posebne korisnike,…) koriste se izračuni numeričkih prognostičkih modela čiji su izlazni produkti prilagođeni korisnicima, odnosno zahtjevima.
O numeričkim modelima
Prognoze vremena u operativnom odjelu Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a rade se većinom prema izračunima tri meteorološka numerička modela:
– Aladin (Aire Limitée Adaptation dynamique Développement InterNational) – numerički model za kratkoročnu prognozu vremena visoke razolucije
– DWD Icon-EU (Deutscher Wetterdienst ICOsahedral Nonhydrostatic-Europe) – numerički model za kratkoročnu i srednjoročnu prognozu vremena visoke rezolucije
– ECMWF-IFS (European Center for Medium range Weather Forecasts – Integrated Forecasting System – globalni numerički model (domena je čitava Zemlja) koji se sastoji od nekoliko međusobno povezanih komponenti: globalnog modela atmosfere, modela valova oceana, modela cirkulacije oceana te modela perturbacija koji se koriste u asimilaciji podataka i izradi ansambla prognoza.
Svakako treba istaknuti da je uz modelski, odnosno objektivni oblik prognoze vremena (pojedinog parametra) u izradi prognoze za različite korisnike, pa tako i pri izradi prometne prognoze, vrlo važna i subjektivna procijena prognostičara, odnosno njegova interpretacija analitičkog i prognostičkog materijala.
Analiza slučaja od 9. prosinca 2021.
Za vrijeme zimske sezone, operativni prognostičar svakodnevno izrađuje prognozu za Hrvatske ceste (HC) i Hrvatske autoceste (HAC), za različite dionice, dva puta dnevno. Prognoze se odnose na razdoblje od 8 do 20 sati tekućeg dana i dostavljaju se do 7,30 sati, te na razdoblje od 20 sati tog dana do 8 sati sljedećeg dana i dostavljaju se do 15 sati.
Osim opisne prognoze, prognozira se minimalna i maksimalna temperatura u prognostičkom razdoblju, vjerojatnost pojave oborine, vjerojatnost pojave snijega, vjerojatnost za stvaranje snježnog pokrivača, vjerojatnost da snježni pokrivač bude deblji od 5 cm, vjerojatnost nastanka poledice te tip poledice.
Prognoza za specijalne korisnike, u ovom slučaju Tehničke ispostave Hrvatskih cesta (i svih ostalih organizacija koje se bave održavanjem cesta u zimskom razdoblju), zahtjeva i posebno kreirane produkte određenih meteoroloških parametara. U ovom su se slučaju koristila prognostička polja iz kojih se moglo zaključiti, uz određenu razinu vjerojatnosti, da li će na promatranom području biti oborina, u kojem će obliku te oborine biti te hoće li utjecati na sigurno odvijanje prometa (subjektivna procjena). Vrijeme tih dana obilježilo je približavanje i prolazak ciklone iz Genovskog zaljeva preko Hrvatske, a u višim slojevima atmosfere približavanje te zadržavanje visinske doline uz pritjecanje sve hladnijeg zraka – drugim riječima sinoptička situacija u kojoj se očekuju oborine.
U progozama koje su bile proslijeđene korisnicima naglašena je vjerojatnost za pojavu oborine na granici kiše i snijega, poledice uslijed padanja susnježice ili snijega, smrzavanje hladne podloge zbog temperature ispod 0 stupnjeva te zbog (tople) kiše koja se može smrzavati u dodiru sa hladnim tlom. Pritom je prema prognozi postojala umjerena vjerojatnost za stvaranje snježnog pokrivača, ali nije postojala vjerojatnost da taj pokrivač bude deblji od 5 cm. Veća vjerojatnost spomenutih pojava te umjerena vjerojatnost snježnog pokrivača debljeg od 5 cm, postojala je na području sjeverne nego središnje Hrvatske.
Pregledom prikazanih produkata može se zaključiti da su svi modeli za 9. prosinac u razdoblju od 0 do 9 sati imali signal za oborinu, ali se dinamika rasprostiranja i intenzitet oborine razlikovao od modela do modela.
A kakve su stvarno bile vremenske prilike? Na području sjeverne i središnje Hrvatske u noći sa 8. na 9. prosinca bilo je mjestimice kiše i susnježice, a uz pad temperature zraka prema jutru sve je češći bio i snijeg. Ujutro je na meteorološkim postajama, uglavnom sjeverne Hrvatske, zabilježen i novi snježni pokrivač debljine od 1 do 4 cm. Snijega i susnježice, ali i kiše te kiše koja se smrzava na tlu bilo je i tijekom 9. prosinca, a oborine su uglavnom u poslijepodnevnim i večernjim satima prestale.
Dakle, meteorološke pojave koje mogu utjecati na sigurnost u prometu tijekom spomenutog razdoblja bile su opažene/izmjerene, ali i dobro prognozirane (poledica, tip poledice, snježni pokrivač). Posebno se to odnosi na poledicu nastalu zbog kiše koja se smrzavala na kolniku na području Podravine.Visina snježnog pokrivača u prognozi bila je precijenjena za područje sjeverne Hrvatske (više od 5 cm). Međutim, ipak je zabilježen tanji snježni pokrivač (1 do 4 cm) kojeg je osim na meteorološkim postajama bilo i na kolnicima, ali se nije dulje zadržavao.
Poledica najspominjanija
Prognoza meteoroloških parametara i pojava temelji se s jedne strane na izračunima numeričkih modela, a s druge strane na razumijevanju fizikalnih procesa u atmosferi. Posebno kreirani produkti korišteni u izradi prometne prognoze uvelike olakšavaju njezinu izradu i tumačenje.
Slučaj iz prosinca 2021. pokazuje uspješnu prognozu meteoroloških parametara (temperatura, oborine) te uspješnu prognozu pojave različitih vrsta poledice. Analiza izdanih prometnih prognoza u zadnje tri sezone te u studenom i prosincu pokazuje da je najviše prognozirana poledica, ona poledica nastala na vlažnim kolnicima kada je temperatura zraka oko ili niža od 0 °C. Iako se radi o analizi podataka posljednje tri i pol godine, dakle kratkom nizu, to se na neki način i očekuje. Da li se radi o prevelikom broju prognoza koje spominju tu pojavu, teško je reći, odnosno valjalo bi objektivno verificirati. Ovdje se nameće pitanje verifikacije prognoza kroz daljnje unapređenje suradnje između cestovnih organizacija (državna i privatna društva za upravljanje, građenje i održavanje cesta) i DHMZ-a. Naime, uz povratnu informaciju od ekipa s terena vezanu uz postojanje i tip poledice, mogli bi se prilagoditi kriteriji na temelju kojih se prognozira poledica općenito.
Pregled prognoza u proteklim godinama
U razdoblju od 2018. do kraja 2021. godine, u prognozama za Hrvatske autoceste (koje se šalju u razdoblju od 1. studenog do 15. travnja), u oko 70 posto dana prognoziran je barem jedan tip poledice. Najčešće je to poledica nastala uslijed zaleđivanja mokrog tla zbog temperature zraka niže od 0°C, i to u svim regijama.
Također, možemo primijetiti da je najviše prognoziranih situacija s poledicom nastalom zbog padanja snijega u Gorskom kotaru i Lici, što je i za očekivati, a najmanje u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj. Također je u gorskim krajevima bilo najviše prognozirane poledice zbog kiše koja se smrzava u dodiru s tlom, dok je u ostalim krajevima učestalost prognoze tog tipa manja, ali gotovo podjednako zastupljena.
