Županiju je predstavljao Savjet za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije odnosno predsjednik prof.dr.sc. Hrvoje Baričević i tajnik Zdravko Lisac
U Skopju je održan Drugi makedonski kongres za ceste u organizaciji Makedonske udruge inženjera za ceste (Via Vita), Univerziteta Sv. Ćiril i Metodije u Skopju, Građevinskog fakulteta u Skopju, Udruge ovlaštenih prometnih i građevinskih inženjera i drugih strukovnih asocijacija. Otvaranju kongresa nazočili su najviši državni dužnosnici Republike Sjeverne Makedonije. To je najbolji pokazatelj značenja i važnosti tematike planiranja, izgradnje i eksploatacije cestovne infrastrukture kao i kompleksne strukture prometne sigurnosti ove zemlje.
Osim temeljnih postavki i osnovne misije ovog skupa u kontekstu primjene znanstvenih i stručnih dostignuća, naglašena je i pomalo turbulentna politička situacija sa državama u okruženju koja ima svog utjecaja i na ovaj segment gospodarstva u egzistencijonalnom pogledu. U sklopu ove međunarodne manifestacije održane su rasprave o sigurnosti cestovnog prometa na kojima su sudjelovali predstavnici Savjeta za sigurnost prometa Primorsko goranske županije odnosno predsjednik prof.dr.sc. Hrvoje Baričević i tajnik Zdravko Lisac. Time se još jednom potvrdila uloga ovog tijela kao promotora planiranja i realizacije programa kojima se ostvaruju konkretni ciljevi unapređenja sigurnosti i kulture prometa na cestama.
Zajednička platforma makedonskog društva za ceste i najvećeg županijskog Savjeta u Republici Hrvatskoj temelji se na kvaliteti interakcijskih veza u trokutu: čovjek – vozilo – cesta. Željeni rezultati jedino se mogu ostvariti provođenjem planskih, koordiniranih i dugoročnih aktivnosti istodobno usmjerenih na poboljšanje elemenata cestovnog prometnog sustava, te podizanja razine učinkovitosti njihovih podupirućih subjekata. Neophodno je da se organizacija aktivnosti u ovom djelokrugu rada temelji na stručno – znanstvenim principima i sustavnom pristupu. Spomenuti su i dobri rezultati u državama koje su smatraju vodećim u svijetu u ovoj oblast, pri čemu su apostrofirani i ogledni primjeri iz skandinavskih zemalja.
Primarno, odnosi se to na decentralizaciju rada za poboljšanje prometne sigurnosti, odnosno prijenos obveza, prava i odgovornosti sa nacionalnog na regionalne i lokalne razine. Činjenica je da strana iskustva ne treba doslovno i nekritički kopirati, već temeljem analize lokalnih uvjeta te analize primjenjivosti na domaće uvjete, prilagoditi i primijeniti prema specifičnostima iz tih sredina. U raspravama su izneseni temeljni principi i aktivnosti koje je potrebno aplicirati za uspješnu organizaciju rada na regionalnoj/lokalnoj razini. Prezentiran je primjer načina i oblika djelovanja u Primorsko goranskoj županiji koja je prva u Hrvatskoj prihvatila i provela u praksu opisan način funkcioniranja. Uz izmjenu iskustava dogovorena je i suradnja na izradi stručnih projekata kojima je zajedničko aktiviranje regionalnih i lokalnih zajednica na podizanje stupnja prometne sigurnosti.
Poseban je naglasak stavljen i na međunarodnu suradnju u kontekstu funkcioniranja europskih institucija na poslovima i programima prometne preventive. Pri tome je stavljen naglasak na Europsku povelju cestovne sigurnosti ERSC (European Road Safety Charter). Riječ je o najvećoj europskoj platformi civilnog društva čije su aktivnosti usmjerene na sigurnost cestovnog prometa. Više od 3.500 javnih i privatnih subjekata objedinjenih u članstvo ERSC opredijeljeno je za isti cilj formirajući tako asocijaciju stručnjaka i znanstvenika iz područja sigurnosti prometa na cestama u svim zemljama Europe bez obzira na članstvo u EU.
U širem kontekstu analiziranja prometne problematike domaćini su podsjetili na već uspostavljenu suradnju s Primorsko goranskom županijom. Naime, na Prvom makedonskom kongresu o cestama koji se 2019. godine održao u Skopju prezentirana je potreba za uspostavom Jadransko-jonskog prometnog koridora te snažnije integracije regije duž navedene transportne longitudinale. Bio bi to doprinos jačanju značaja Jadransko-jonskog koridora te njegovog konačnog prihvaćanja kao ravnopravnog koridora TNT-T mreže europskih prometnih koridora.
