Najatraktivniji i najzahtjevniji dio najskuplje ceste u Hrvatskoj je 3,1 kilometara dug tunel
Društvo za ceste Rijeka “Via Vita” organiziralo je stručni obilazak ceste D403. U obilazak gradilišta najskuplje ceste u Hrvatskoj predsjednik društva “Via Vita” Robert Maršanić, inače ravnatelj Županijske uprave za ceste, poveo je predstavnike Primorsko-goranske županije, Hrvatskih cesta, Županijske uprave za ceste, GP Krka, GPZ Rijeka, Građevinara Čabar, Rijeka projekta, Goran Graditeljstva Delnice, Grada Kastva i Herman projekta. Društvo broji dvadesetak članova, no nisu se svi mogli odazvati obilasku.
Cesta D403 duga je tri kilometra, stajat će više od 450 milijuna kuna, a izgradit će se za godinu dana, u lipnju 2023. Spajat će Zagrebačku obalu s čvorom Škurinje. Stručni obilazak ceste D403 obuhvatio je posjet gradilištu spojne cestu DC403 – Zvonimirova ulice, vijadukta Mlaka i vijadukta Piopi, prolazak kroz tunel Podmurvice dug 1,2 kilometara te obilazak trase na lokaciji Škurinje, od tunela do spoja s riječkom obilaznicom odnosno čvorom Škurinje. Cestu gradi zajednica izvođača koju čine Kolektor CPG iz Slovenije, GP Krk iz Hrvatske i Euro-Asfalt iz BiH.
Vijadukt Mlaka je u fazi montaže bočnih maski i pripreme za izvedbu elemenata u razini kolničke konstrukcije. Na trasi se mogla vidjeti gradnja potpornih zidova, zaštita pokosa, priprema za zaštitu od buke te premještanje raznih instalacija. Tunel Podmurvice je u fazi izvedbe hidroizolacije, armiranja i betoniranja sekundarne obloge. Istovremeno se izvodi iskop cijevi interventnih izlaza. Na spoju s čvorom Škurinje počela je izgradnja kružnog raskrižja.
Stručno i zanimljivo vođenje
Prometne stručnjake trasom najskuplje ceste u Hrvatskoj vodio je Martin Abramović, predstavnik Hrvatskih cesta na izgradnji ceste D403, koji je nizao zanimljive podatke, objašnjavao tehnologiju gradnje, precizirao gdje je dolazilo do komplikacija, na što se posebno pazi pri izvođenju radova. Na spojnoj cesti DC403 – Zvonimirova ulica, koja vodi od zgrade Novog lista do ulaza u južni portal tunela ispod ZTC-a građevinari su našli jako puno aktivnih i neaktivnih instalacija, neke uopće nisu bile upisane u dokumente. Zanimljivo da spojna cesta prolazi iznad skloništa, kojih je Rijeka puna. Baš su to područje pred kraj Drugog svjetskog rata intenzivno bombardirali engleski i američki avioni – naime, u blizini je rafinerija. Na trasi se moralo srušiti 70 objekata. Kuća je ipak manji broj, a uglavnom se radi o pomoćnim prostorijama. Čim se uđe u tunel, obilazak postaje zanimljiviji, a još je zanimljivija priča o interventnom tunelu koji je nešto kraći od samog tunela, a širine je četiri metra. Zlu ne trebalo. Jedan izlaz iz interventnog tunela vodi u parku Mlaka, a drugi izlazi negdje na sjevernoj strani.
Miniranje je bilo poseban izazov, obzirom da se iznad tunela nalaze stambeni blokovi, a tunel prolazi 20 do 40 metara ispod površine. Pokušavalo se što manje minirati, eksplozije su rušile metar i pol do dva, nije se moglo šest, što bi znatno ubrzalo probijanje tunela. Pratila se seizmika kod miniranja. I kad se miniralo, tunel se probijao u više eksplozija kako bi se udarna moć oslabila. Kod gradnje se naišlo na deset kaverni dubine nekoliko metara. Sve su se morale zaštiti. U jednoj se naišlo na tragove života.
