Analizirane su lokacije kružnih raskrižja na županijskim cestama u Primorsko-goranskoj županiji na području Grada Kastva i Grada Rijeke
Materijal izradila izv.prof.dr.sc. Sanja Šurdonja, v.r.
Kružna raskrižja se u javnosti, nestručnoj, ali često i stručnoj percipiraju kao univerzalna rješenja za ona mjesta unutar prometne mreže na kojima postoji problem kapaciteta ili sigurnosti odvijanja prometa. Prema Smjernicama za projektiranje kružnih raskrižja (dalje u tekstu: Smjernice) koje se od 2015. godine primjenjuju u Hrvatskoj obvezna je, kada se radi o državnim cestama, provjera lokacije na kojoj se predviđa rekonstrukcija postojećeg standardnog ili izgradnja novog kružnog raskrižja temeljem jasno definiranih kriterija među kojima su oni koje obvezno treba zadovoljiti upravo kriterij razine uslužnosti i prometne sigurnosti. Analize pokazuju da se primjenom definiranih kriterija može detektirati kako prednosti tako i nedostatke pojedine lokacije u smislu primjerenosti primjene kružnih raskrižja. Praćenje indikatora sigurnosti odvijanja prometa nakon implementacije Smjernica, što je uobičajena praksa u zemljama koje imaju dulju tradiciju primjene kružnih raskrižja – primjerice skandinavskih zemalja, u Hrvatskoj nije provedena.
Analiza devet raskrižja
Analizirane su lokacije kružnih raskrižja na županijskim cestama u Primorsko-goranskoj županiji na području Grada Kastva i Grada Rijeke. Kako se pokazalo da je broj evidentiranih prometnih nesreća na analiziranim raskrižjima vrlo mali te ne daje pravu sliku sigurnosti odvijanja prometa kao pokazatelj je u obzir uzeta operativna brzina koja se u nedostatku drugih pokazatelja koristi kao relevantan pokazatelj unaprjeđenja sigurnosti na kružnim raskrižjima. Analize se temelje na cjelodnevnom mjerenju prometa – količine i brzine na ukupno devet kružnih raskrižja od čega su na četiri kružna raskrižja mjerenja provedena prije i nakon rekonstrukcije dok su na preostalih pet analizirani samo pokazatelji na kružnim raskrižjima. Za sve su lokacije analizirani geometrijski elementi te njihovo odstupanje od preporuka, kao i prometni pokazatelji odnosno dnevna prometna opterećenja i operativne brzine na raskrižju. Cilj je analiza efikasnosti primjene kružnih raskrižja u smanjivanju operativne brzine. Za potrebe ovog istraživanja odabrano je devet kružnih raskrižja, a koja su u posljednjih nekoliko godina rekonstruirana iz klasičnih nesemaforiziranih raskrižja u kružna raskrižja s ciljem povećanja kapaciteta i sigurnosti u očekivano promijenjenim prometnim uvjetima.
Dnevno prometno opterećenje na analiziranim kružnim raskrižjima kreće se od 9.819 do 25.587 vozila. Preporuka je Smjernica da se srednje velika urbana kružna raskrižja koriste kao rješenje za okvirne kapacitete do 22 tisuće vozila na dan. Od devet analiziranih raskrižja, ovaj uvjet ne zadovoljavaju dva raskrižja. Svako predloženo rješenje kružnog raskrižja mora zadovoljiti provjeru provoznosti mjerodavnog vozila raskrižjem i provozne brzine kroz kružno raskrižje, čime se osigurava siguran prolazak vozila kroz raskrižje. Dodatno se vrši i provjera preglednosti, koja u ovom radu nije provjeravana. Navedene provjere su temelj za optimiranje odabranih geometrijskih elemenata kružnog raskrižja. Za provjeru provozne brzine korišten je model predložen američkim smjernicama, a koji zahtijeva iscrtavanje putanja vozila kroz kružno raskrižje. Pretpostavka je smjernica da je provozna brzina kod skretanja ulijevo, zbog kruženja oko središnjeg otoka, najmanja, te se stoga najčešće provjeravaju ravna putanja ili desna putanja vozila.
Uzalud preporuke
Zaključno, treba istaći da se kružna raskrižja u posljednje vrijeme koriste kao univerzalno rješenje posebno na lokacijama na kojima postoji problem kapaciteta ili sigurnosti odvijanja prometa, ali vrlo često bez dodatnog praćenja određenih indikatora sigurnosti odvijanja prometa nakon implementacije kružnih raskrižja. Podaci o prometnom opterećenju i operativnim brzinama, kao i podaci o primijenjenim geometrijskim elementima, prikupljeni na devet kružnih raskrižja na prometnoj mreži županijskih cesta u okolici Grada Rijeke i Grada Kastva, pokazuju odstupanja od preporuka Smjernica. U slučaju geometrijskih elemenata, kod svih raskrižja primijenjeni su širi kružni kolnici od preporuka, a odstupanja su uočena, iako u manjoj mjeri i kod ostalih oblikovnih elemenata ulaza i izlaza u kružno raskrižje (ulazni/izlani radijus, širina ulaza/izlaza, ulazni kut i sl.). Na svim raskrižjima prikupljeni su podaci o provoznim brzinama, a na četiri od devet raskrižja takva su mjerenja provedena i prije rekonstrukcije u kružno raskrižje. Na temelju toga bilo je moguće utvrditi zadovoljavaju li provozne brzine ograničenja brzine na kružnim raskrižjima.
Podaci su pokazali, da je u velikom broju privoza raskrižja to ograničenje prekoračeno, u nekim slučajevima i višestruko. Kako se kružna raskrižja često primjenjuju kao mjera smirivanja prometa, ovakav podatak je zabrinjavajući. Na četiri raskrižja, uspoređene su provozne brzine kružnog raskrižja s provoznim brzinama na prethodnim nesemaforiziranim raskrižjima, te se pokazalo da implementacija kružnog raskrižja nije značajno utjecala na smanjenje provoznih brzina na ulazu (smanjenje je uočeno samo na 1 od 11 privoza). Odlazna brzina se implementacijom kružnog raskrižja smanjila na pet od 11 privoza raskrižja.
Istraživanje radi sigurnosti
Kako bi se provjerila mogućnost naknadne rekonstrukcije kružnog raskrižja, minimalnim zahvatima u zoni raskrižja (u ovom slučaju se smanjila samo širina kružnog kolnika, a povećala širina provoznog dijela središnjeg otoka), na jednom od analiziranih raskrižja je napravljena promjena osnovne geometrije odnosno predloženo novo rješenje. Primjenom modela za kontrolu provozne brzine prema američkim smjernicama, određene su očekivane provozne brzine za predloženo rješenje, te je uočeno pozitivno, smanjenje provoznih brzina, kako na ulazu tako i na izlazu iz kružnog raskrižja. Osim provjere provoznih brzina, kontrolirana je i provoznost za sve smjerove na raskrižju, koja je zadovoljena unatoč manjim primijenjenim geometrijskim elementima raskrižja.
Navedeno upućuje na potrebu praćenja svih indikatora prometne sigurnosti, kako na rekonstruiranim raskrižjima tako i na samim lokacijama prije rekonstrukcije. Minimalne promjene u geometrijskim elementima raskrižja, već u samoj fazi projektiranja mogu osigurati rješenja koja bi u realnim uvjetima odvijanja prometa rezultirala manjim provoznim brzinama i posljedično, istraživanja pokazuju, većom sigurnošću odvijanja prometa na ovom tipu raskrižja.
