Aktivnosti zemalja u EU i sigurnosnih prometnih subjekata u Hrvatskoj djeluju pozitivno na smanjenje prometnih nesreća kod ranjivih sudionika u prometu
mr.sc. Ekrem Bećirović, Hrvatski autoklub
Sigurnost u cestovnom prometu je problem s kojim se bave nacionalne vlade svih zemalja u svijetu. Svake godine u svijetu život izgubi oko 1,3 milijuna osoba u prometnim nesrećama, a između 20 i 50 milijuna bude lakše i teško ozlijeđeno. Gotovo polovica svih poginulih u prometu na cestama odnosi se na ranjive sudionike u prometu: pješake, bicikliste, vozače mopeda, motocikliste, korisnike e-skutera i njihove putnike. Na cestama u EU-u u 2022. godini bilo je 20 678 smrtnih slučajeva, što je više za 4 posto u usporedbi s 2021. godini. Sukladno tome Opća skupština Ujedinjenih naroda postavila je ambiciozni cilj da se do 2030. godine broj poginulih i ozlijeđenih smanji za 50 posto, a do 2050. godine reduciran na nulu (“vizija nula”). Cestovna sigurnost u prometu u Republici Hrvatskoj po statističkim podacima iz godine u godinu bilježi trend poboljšanja.
Broj poginulih u prometnim nesrećama u posljednjih deset godina smanjio se sa 368 u 2013. godini na 275 u 2022. godini ili za 5,8 posto. Najviše su ugrožena djeca i mladi sudionici, a najugroženije su skupine ranjivih sudionika u prometu: pješaci, biciklisti, vozači mopeda, motociklisti i njihovi putnici te nova kategorija sudionika u prometu, korisnici e-skutera. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi što je stotinjak sudionika, a to su najčešće mladi. Iako su rezultati bolji, ipak sigurnost cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj još uvijek ne zadovoljava planirana očekivanja Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa. Nažalost, Republika Hrvatska je pri dnu zemalja Europske unije po broju poginulih, jer je 2022. godine 7,1 poginulih na sto tisuća stanovnika, a prosjek u Europskoj uniji je 4,6 poginulih. Podaci vezani za problematiku prometne sigurnosti ranjivih sudionika u Europskoj uniji navedeni su u dokumentima Europske komisije, European Road Safety Observatory Annual statistical report on road safety in the EU 2022, Facts and Figures, Road Safety Performance Index Report June 2022. Države EU zajedničkim naporima smanjile su broj ukupno poginulih u prometnim nesrećama za 14,10 posto u razdoblju od 2013. do 2022. godine, s 24 296 u 2013. godini na 20 678 u 2022. godini. Smanjen je broj poginulih za 3618 na cestama u EU-u u navedenom desetogodišnjem razdoblju. Najveći napredak u smanjenju smrtnih slučajeva na cestama od 17,15 posto bio je od 2019. do 2020. godine, što se dovodi u vezu sa Covidom-19. Broj smrtnih slučajeva na cestama u Europskoj uniji u 2022. godini povećao se za 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj porast se može povezati sa povećanjem gustoće prometa nakon pandemije.
Pješaci kao najnezaštićenija skupina
Opće smjernice i mjere koje se primjenjuju u mnogim zemljama Europske unije, uključujući i Republiku Hrvatsku, radi povećanja sigurnosti ranjivih sudionika u prometu usmjerene su prema poboljšanju cestovne infrastrukture, edukacije sudionika u prometu i unaprjeđenju zakonske regulative.
Pješaci su najnezaštićenija skupina u prometu na cesti i oni trebaju posebnu zaštitu. U pravilu, pješaci cestu prelaze na pješačkom prelazu, a mogu ovisno o udaljenosti od pješačkog prelaza istu prelaziti na neobilježenoj površini. Kod prijelaza preko ceste pješaci moraju imati veću pozornost od vozača, samim time što nisu zaštićeni. Najčešće ne postoje staze ili trake za kretanje pješaka i biciklista pored ceste. Djeca predstavljaju posebnu brigu za sigurnost jer iako su dobro poučena pravilima sigurnosti prelaska ceste, ne možemo se pouzdati da će uvijek slijediti pravila, a i često se ponašaju nepredvidivo. Pješaci starije životne dobi predstavljaju najugroženiju skupinu sudionika u prometu, zbog slabe percepcije i vida, sporog kretanja i reagiranja. Broj poginulih u posljednjem desetljeću varira iz godine u godinu i kreće se od 39 do 66 posto. Skoro svaki drugi poginuli pješak stariji je od 65 godina. Potrebno je pješačke prijelaze na prometnim mjestima učiniti sigurnim i dobro osvjetljenim kako bi na vrijeme upozorili vozača da nailazi na pješački prijelaz. Biciklisti predstavljaju skupinu između pješaka i vozača, pored toga što se kreću po biciklističkim trakama i stazama, nerijetko se kreću i po cesti, a u nekim situacijama kreću se kao pješaci, kao što je prelazak preko pješačkog prijelaza. Potrebna je izgradnja biciklističkih staza koje su fizički odvojene od prometnih traka automobila. Vozači mopeda i motocikla skupina su koja koristi sve vrste cesta dok vozači motocikala najviše koriste autoceste, što znači voze velikim brzinama i najviše su izloženi riziku od prometne nesreće.
Kada govorimo o sigurnosti ranjivih sudionika u prometu, naglasak se obično stavlja na njihovo osposobljavanje i edukaciju, a manje na cestovnu infrastrukturu, urbanizam i na ponašanje drugih sudionika u prometu. Edukacija je preventivna mjera, provodi se u radu s djecom, mladim vozačima, a još uvijek nedovoljno s osobama starije životne dobi koje su u ulozi vozača, pješaka, biciklista i vozača mopeda, a rjeđe i vozača motocikala. Druga mjera koja je jako važna jeste da se ide na povećanje vidljivosti i uočljivosti ranjivih sudionika u prometu, posebno pješaka i biciklista. Reflektirajuća oprema koja naglašava prisustvo pješaka i biciklista pomaže u prepoznavanju ovih sudionika u prometu. Upotreba biciklističkih kaciga po mnogim istraživanjima je korisna i može značajno smanjiti ozljede glave. Međutim, većina biciklista ne nosi kacige. Tako da se biciklistička kaciga treba promovirati kroz edukaciju i dalje njena upotreba ostaje na dobrovoljnoj osnovi samih biciklista. Podaci govore da poginuli vozači i putnici mopeda i motocikla u 2022. godini nisu koristili zaštitnu kacigu u 21,4 posto slučajeva, što je zakonska obveza. Cjeloživotno prometno obrazovanje ranjivih sudionika u prometu ne smije se svesti na povremenu edukaciju, nego potrebno je pored nastavnika u autoškolama uključiti i stručnjake za sigurnost kao i zdravstvene djelatnike. Potrebna je sveobuhvatna i proaktivna strategija, pored nacionalne, i na regionalnim i lokalnim razinama. Poznato je da je teško okupiti starije sudionike u prometu na neke edukacije. Obrazovni program „ Zlatne godine“ za starije sudionike u prometu kroz teoretsku nastavu provodi Hrvatski autoklub već duže vrijeme. Da bi program edukacije bio kompletniji potrebna je praktična nastava iz vožnje koja bi uključila procjenu sposobnosti starijih vozača kroz osvježenje znanja iz prometnih propisa, kao i provjeru perceptivno motoričkih sposobnosti. Jedan od ciljeva edukacije je da stariji što duže sudjeluju u cestovnom prometu prvenstveno kao vozači. Lokalne vlasti zajedno s prometnim stručnjacima dobra su opcija u provođenju mjera i aktivnosti za osobe starije životne dobi. Smanjivanje brzine vozila u naseljenim područjima može rezultirati velikim smanjenjem broja ozlijeđenih i poginulih. U konačnici, infrastrukturna intervencija i projektiranje cesta prilagođenih ranjivim sudionicima u prometu pomoći će smanjenju rizika i sigurnijem odvijanju prometa.
Edukacijom do smanjenja broja nastradalih
Zaključno, aktivnosti zemalja u Europskoj uniji i sigurnosnih prometnih subjekata u Republici Hrvatskoj djeluju pozitivno na smanjenje prometnih nesreća kod ranjivih sudionika u prometu. To su neki od razloga zašto zemlje Europske unije prate sigurnosnu situaciju vezanu za najosjetljivije sudionike u prometu. Broj biciklista, registriranih mopeda i motocikala u Republici Hrvatskoj je u porastu. Ako usporedimo porast broja registriranih motocikala s brojem registriranih osobnih automobila vidjet ćemo da je u razdoblju od 2013. do 2022. godine broj registriranih automobila povećan za 21,41 posto, a broj registriranih motocikala za 37,02 posto, dakle gotovo duplo. Unatoč povećanju broja registriranih motocikala, broj poginulih u promatranom periodu varira i kreće se od 38 do 58 godišnje. Bez detaljnijih analitičkih informacija o prometnim nesrećama teško je predložiti učinkovite sigurnosne mjere. Zato se kod dubinskih analiza prometnih nesreća ne može osloniti samo na policijske podatke o nesrećama sa smrtnim posljedicama već su potrebni konkretni podaci temeljeni na multidisciplinarnom pristupu i analizi prometnih nesreća i traženju pravih uzroka. Postavlja se pitanje kako utvrditi da su korištenje mobitela druge distrakcije uzročnici nastanka prometne nesreće. Također, ako znamo što se sve čini kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i poginulih predviđenih Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030. godine, opet se događaju prometne nesreće i opet ginu sudionici u cestovnom prometu na hrvatskim cestama. Jasno je da se ovom problemu mora posvetiti posebna pozornost kako bi se povećalo stanje sigurnosti ranjivih sudionika u cestovnom prometu. Zbog navedenih razloga Hrvatski autoklub provodi nekoliko projekata koji se odnose na edukaciju djece, mladih i starijih sudionika u prometu u nadi da će se ostvariti zadani cilj do 2030. godine. Prilagodba mjera, zajedno s kontinuiranim praćenjem trendova u cestovnom prometu, mogu doprinijeti povećanju sigurnosti ranjivih sudionika u prometu u Europskoj uniji, kao i u RH.
