AktualnostiPrometna infrastrukturaPosjet impresivnom gradilištu druge cijevi tunela Učka

prije 3 mjeseca34510 min

Obilazak je organizirao riječki ogranak Društva za ceste Via Vita u suradnji s BINA Istrom

Prva cijev tunela Učka puštena je u promet 1981. godine. Sjećam se jutra kad je tata najavio: idemo kroz novi tunel na izlet u Buzet. Leti Fićo kroz novi tunel i novom cestom koja je vodila sve do današnjeg čvora Lupoglav. Klizimo novom cestom i sjećamo se kako su nekad izgledala putovanja za Istru. Starom cestom preko Učke pa preko zavoja i oštrih uspona do Paza i tako dalekog Pazina. Od Rijeke do Pazina gotovo dva sata Fićom u kojem se nije moglo prebaciti iz druge u prvu bez stajanja, Fićom koji je grijao do usijanja da je sve smrdjelo u autu ili uopće nije grijao. Prošle su 42 godine. Vozim kroz prvu cijev Učke autom koji me signalom i natpisom upozorava da je vozilo ispred mene krenulo, digitalno namještam temperaturu u autu…
Riječki ogranak Društva za ceste Via Vita organizira stručni obilazak gradilišta druge cijevi tunela Učka. Domaćin obilaska je BINA Istra koja gospodari Istarskim ipsilonom i gradi drugu cijev. Uoči ulaska u tunel direktor BINA Istre Christian Santaleza nudi impresivnu statistiku Istarskog ipsilona i tunela Učka. Ipsilonom godišnje prođe 12,5 milijuna vozila. Za pojedinih vikenda Ipsilonom projuri 500 tisuća vozila. Zapadni kraj prometne žile kucavice Istre zimi je manje opterećen, a istočni krak, prema tunelu ima konstantan promet od 12 tisuća vozila. Direktor Santaleza sa zadovoljstvom ističe da se u tunelu Učka nije dogodila niti jedna teška prometna nezgoda u 42 godine. Veliku pažnju posvećujemo sigurnosti, objašnjava direktor BINA Istre dodajući da se radovi na održavanju tunela izvode isključivo noću. Godišnje se 120 do 150 noći radi na održavanju.
Ipsilon je zahtjevna prometnica. Samo od tunela do Pazina imamo 40 objekata, ilustrira Santaleza. Objekata će biti još više za tri godine, kada će autocesta u punom profilu stići od tunela do Matulja. Na toj dionici počelo je miniranje. Kad se izgradi, od Pule do Zagreba stizat će se za dva i pol sata ugodne vožnje. Direktor Santaleza osvrnuo se i na razmišljanja da se Y pretvori u X, što bi dovelo autocestu do Labina. Radi se o tehnički zahtjevnoj dionici koja ne bi imao pretjerano prometa, objašnjava Santaleza dodajući da je to tema o kojoj će se sigurno razgovarati na relaciji Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – lokalna politika u Istri. Druga cijev tunela Učka probijena je 15. rujna. U promet će se pustiti tijekom ljeta 2024. godine. Tunel je u fazi opremanja. Trenutno u cijevi radi 300 radnika, a kako radovi budu odmicali u cijev će više od 500 radnika. Druga cijev (5.630 metara) je gotovo 600 metara duža od prve. Zašto?
– Druga cijev nema dva mala tunelića na izlazu s istarske strane, objašnjava nadzorni inženjer Sandro Ljubičić koji je članove Via Vite, predvođene predsjednikom riječkog ogranka Robertom Maršanićem, poveo u obilazak cijevi.

Kao što je razlika između Fiće iz uvoda našeg teksta i današnjih automobila, tako je i razlika u tehnologiji i opremi kojom se probijala prva i druga cijev tunela. Prije više od četiri desetljeća vjerojatno se često čulo “ho-ruk”, a danas glavnu riječ u cijevi vodi tehnologija. Iskopi su rađeni novom austrijskom tunelskom metodom. Kopalo se u malim koracima, od metar i pol do pet metara dnevno, uz redovito podgrađivanje. Podgrada je fleksibilna i tanka, prilagođava se stijeni. Redovito se prate deformacije. Gradilište ima poseban sustav ventiliranja, nakon miniranja nema oblaka dima. Na sredini tunela u zraku se niti ne osjeti da se miniralo. Kamioni praktično niti ne ulaze u tunel. Materijal se iz tunela izbacuje trakom. Drobilica se privlači 100 metara od iskopa, materijal se transportira u kamenolom u Vranji i koristi za betoniranje tunela. Do Božića će prvi kilometar s istarske strane već biti pod asfaltom. Istarska strana brže napreduje zbog sastava tla, ali i zbog trake. Ljubičić nam pokazuje poprečne veze prve i druge cijevi. Tunel Učka imat će 24 poprečne veze, 12 će služiti kao pješački koridor, sedam će služiti za interventna vozila, a pet za vozila. Velika pažnja posvećena je sigurnosti. Vidjeti nekog bez kacige ili reflektirajućeg prsluka je nemoguća misija. Radnici u kacigama imaju čipove. U svakom trenutku se iz centrale pomoću čipova prati gdje se nalaze radnici. Nema šanse da se netko zagubi u tunelu ili šeće zonama u kojima ne bi trebao hodati. U tunelu su formirane pješačke staze. Tko god zakorači u koridor za vozila, odmah dobiva upozorenje nadležnih. Razmišljalo se o sigurnosti i ako nešto krene po zlu. U tunelu su postavljeni kontejneri koji primaju 16 ljudi i osiguravaju zrak, hranu i piće za 30 sati. Kad prođete gradilišta desetak velikih tunela te kilometara i kilometara autocesta od Istre do Karlovca i Svetog Roka, ne pada vam na pamet na gradilište bez obuće s kojom možete na vrh Učke ili Velebita. U drugu cijev tunela Učka mogao sam u lakiranim cipelama. Kao što su rekli inženjeri iz Via Vite: apoteka. Netko bi očekivao mrak u tunelu, no tunel je izvrsno osvijetljen. U tunelu je ugodno i ljeti i zimi. Zimi ugodnih 10 stupnjeva, ljeti osvježavajućih 18 stupnjeva.
Već sljedećeg ljeta svi ćemo vidjeti kako izgleda druga cijev tunela Učka.