Europska komisija uvrstila je vozače vozila na dva kotača u kategoriju nezaštićenih, odnosno ranjivih sudionika u prometu. Pozitivan primjer u tom kontekstu dolazi iz Slovenije
Prof.dr.sc.Tomaž Tollazzi
Prof.dr.sc. Hrvoje Baričević
Motorna vozila s dva kotača su atraktivno prijevozno sredstvo, poglavito u urbanim područjima, ali i izvan njih. Prije svega, zbog brzine prometovanja odnosno izbjegavanja zastoja, svog ekonomskog učinka. Vrlo znakovit je i socijalno-kulturološki čimbenik, naročito u sredinama u kojima nema javnog putničkog prijevoza. Međutim, vožnja motornih vozila s dva kotača ima i svoje nedostatke, odnosno predstavlja određene opasnosti. U prošlom desetljeću na cestama EU udio motociklista se kreće između 19 i 25 posto u ukupnom broju sudionika u prometu.
Zahtjevi novelacije Direktive 2019/1936 vezano na analizu prometne sigurnosti motornih vozila s dva kotača
Loše stanje prometne sigurnosti vozača motornih vozila s dva kotača u EU, zajedno s pritiscima različitih institucija na Europsku komisiju prouzrokovalo je novelaciju Direktive 2019/1936 kojom se vozači vozila na dva kotača eksplicitno uvrštavaju u kategoriju nezaštićenih, odnosno ranjivih sudionika u prometu. Pozitivan primjer u tom kontekstu dolazi iz Slovenije. Naime, slovensko društvo u širem smislu, ali i pripadnici institucija, nadležnih za prometnu sigurnost, vrlo senzibilno pristupaju rješavanju ove kompleksne i vrlo osjetljive problematike. Vjerojatno i zbog toga jer su među motociklistima mnoge ugledne i poznate osobe kao što su odvjetnici, policajci, direktori gospodarskih subjekata, profesori, pjevači, glumci, novinari i mnogi drugi, pa i nova slovenska predsjednica. Posljedično i institucionalno, Slovenska Direkcija RS za infrastrukturu (DRSI) je s nadležnim institucijama (resornim ministarstvom prometa, Agencijom za sigurnost prometa i drugim državnim organima), izvela brojne aktivnosti na području poboljšanja prometne sigurnosti motociklista, prije svega izvođenjem dodatne prometne signalizacije i opreme na dokazano opasnim dionicama cesta. Također su na određenim lokacijama izvedeni dodatni neprometni znakovi za upozoravanje motociklista na opasne dionice ceste, a instalirano je i 16,1 kilometara tzv. motorističnih letvi u konstrukciji zaštitnih ograda.
Objavljene Smjernice za opremanje i održavanje cesta i pojasa uz ceste s naglaskom na prometnoj sigurnosti motociklista predviđaju upotrebu novih pristupa, novih mjera i novih aktivnosti s namjenom poboljšanja prometne sigurnosti motornih vozila s dva kotača na izvangradskim cestama. Smjernice se temelje na pristupu “sigurnog prometnog sustava”, odnosno njegovom osnovnom pravilu: Svatko može napraviti grešku, ali zbog toga ne smijemo dozvoliti da ta osoba pogine. S ovom Smjernicom Slovenija se je postavila uz bok sedam država (Austriji, Njemačkoj, Norveškoj, Portugalu, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj), koje već imaju propise s područja projektiranja, opremanja i održavanja cesta s naglaskom na većoj prometnoj sigurnosti motociklista. Smjernice se temelje na saznanjima i prijedlozima država koje se s problematikom poboljšanja prometne sigurnosti motociklista bave već duže vrijeme i na njihovim provjerenim primjerima dobrih praksi, ali prije svega na slovenskim iskustvima, klimatskim uvjetima, konfiguraciji terena i stanju cestovne mreže. Primjerice, dodatna zaštita za motocikliste odnosno u žargonu “motoristička letva” u Sloveniji je već dugo vremena korištena mjera za poboljšanje prometne sigurnosti motornih vozila s dva kotača na cestama s velikim udjelom motociklističkog prometa. Motoristička letva je linijska mjera, izvedena neprekinuto uzduž čelične zaštitne ograde u zavoju, s namjenom zadržavanja i preusmjeravanja motociklista u slučaju njegovog proklizavanja iz horizontalne krivine. Sprječava direktan udarac u krute stupove ograde, a ujedno i prolaz tijela motociklista između stupova ograde i mogućnost udarca u neki opasan element uz cestu iza ograde. ML moraju imati karakteristike koje osiguravaju određen stupanj sigurnosti u slučaju naleta motociklista, odnosno određene vrijednosti parametara oštećenja glave i vrata. Ne smiju prekoračiti propisane vrijednosti, koje određuju povredu drugog stupnja po odgovarajućem medicinskom standardu. Nastavno, ublaživač udara motociklista (UUM) predstavlja zaštitu stupova čelične zaštitne ograde. 
To su naprave odnosno proizvodi iz odgovarajućih materijala, koji se stavljaju na dijelove opreme ceste, koji prilikom pada i proklizavanja motociklista za njega predstavljaju veliku opasnost u obliku snažnog sraza prilikom udarca glavom, vratom, trupom ili udovima. UUM moraju imati karakteristike koje osiguravaju određeni stupanj sigurnosti u slučaju udara motociklista (direktan udar glavom u ublaživač, te udar motociklista prsnim košem u ublaživač). Pasivno sigurni stupovi (PSS) izvode se na dionici ceste u slučaju kada bi izvedba krutih elemenata za zaštitu motociklista u slučaju sudara motociklista u te elemente prouzročila veću štetu nego ako tih elemenata ne bi bilo. Namjena PSS, dakle, nije zaštita motociklista u slučaju proklizavanja ili udara, nego samo poboljšano označavanje s namjenom vizualnog usmjeravanja (vođenja) motociklista prilikom vožnje kroz zavoje.
PSS mora ispunjavati određene osnovne i posebne uvjete po odgovarajućem tehničkom standardu. Sve mjere za poboljšanje prometne sigurnosti motociklista i nove vrste oznaka na kolniku službeno su uvrštene i u slovenski Pravilnik o prometnoj signalizaciji i opremi cesta.
Poduzete mjere i aktivnosti na cestama u Hrvatskoj
Hrvatske ceste d.o.o. planiraju i provode zaštitne mjere na predmetnoj problematici odbojnih ograda na cestama, kako bi motociklisti bili zaštićeniji tijekom vožnje. Na određenim dionicama planira se testno izvođenje dodatnih oznaka na kolniku, kojima će se utjecati na motocikliste da krivine svladavaju manjim brzinama, te što manje voze uz razdjelnu liniju koja razdvaja suprotne smjerove vožnje. Predmetne oznake bi trebale biti izvedene od protukliznog materijala koji se u Sloveniji i Austriji kao mjera već primjenjuje neko vrijeme, a učinkovitost navedenih mjera evaluirat će se tijekom budućeg razdoblja.
Pripreme za povećanje sigurnosti vozača motocikala i mopeda započete su prije četiri godine, kada su na određenim dionicama državnih cesta DC8, DC32 i DC66 postavljene dvojezične obavijesne ploče o zahtjevnim dionicama za motocikliste. Kako bi se definirale dodatne mjere povećanja sigurnosti motociklista na prethodno navedenim dionicama državnih cesta, Hrvatske ceste d.o.o. su ugovorile izradu prometnih elaborata. Obuhvatili bi detaljne prometno-sigurnosne analize i to za ukupnu duljinu državnih cesta DC66 i DC32, te za dionicu državne ceste DC8 u Ličko-senjskoj županiji, od Sibinja do Sv. Marije Magdalene. U sklopu prometno-sigurnosne analize revidirano je stanje prometne signalizacije, karakteristika prometnog toka s naglaskom na motocikle te analiza prometnih nesreća, posebice onih u kojima su sudjelovali motocikli ili mopedi.
Analizom kvalitete odnosno vidljivosti horizontalne prometne signalizacije, utvrđeno je na temelju mjerenja koeficijenta retrorefleksije, kako se ista kontinuirano povećava unazad tri godine. Hrvatske ceste su u sklopu prometno-sigurnosne analize izvršile i analizu prometnih nesreća, s posebnim naglaskom na prometne nesreće u kojima su sudjelovali motocikli i mopedi. Prometne nesreće koje uključuju mopede uzete su u obzir jer su iste sličnih karakteristika kao i prometne nesreće u kojima sudjeluju motocikli. Kod obje vrste vozila vozač i putnici nisu zaštićeni, kao što je to slučaju vožnje u osobnom vozilu. Najviše prometnih nesreća u kojima sudjeluju motocikli i mopedi događa se na državnoj cesti DC8, s obzirom da je i apsolutni broj motocikala i mopeda najveći na toj cesti. Na području Primorsko-goranske županije su prije dvije godine ugrađene zaštitne čelične ispune koje su montirane ispod plašteva odbojnih ograda u svrhu zaštite motociklista na dionicama DC 66 i DC32.
Zaključno, potrebno je permanentno povoditi široki spektar mjera na području prevencije motociklističkih nesreća. Motorna vozila s dva kotača (Powered Two Wheelers – PTWs) su atraktivno prijevozno sredstvo s visokim udjelom u ukupnoj strukturi prometnih tokova, ali s još većim udjelom u participaciji prometnih nesreća!. Prosječno stanje u EU na području prometne sigurnosti motociklista je izrazito loše. Sličnu sudbinu dijeli i Primorsko-goranska županija na čijoj je cestovnoj mreži od početka ove godini premašen broj poginulih motociklista u odnosu na prethodnu godinu. Takvo loše stanje, zajedno s pritiscima različitih institucija na EK da se nešto promijeni, prouzročilo je da su u Direktivi 2019/1936/EK motociklisti eksplicitno uvršteni u kategoriju nezaštićenih, odnosno ranjivih sudionika u prometu.
