Kako bi se smanjila brzina prometovanja vozila u sabirnim gradskim ulicama, u Rijeci je ugrađeno 10 parova usporivača tipa jastuk
Azra Benčan, Vedran Kirasić
Svakodnevnim susretanjem s problemima prebrze vožnje na gradskim ulicama koje redovno prijavljuju građani, stručni tim Rijeka plusa napravio je istraživanja i analizu primjene odgovarajućih usporivača prometa u Rijeci i Krku. Do sada je na više lokacija u gradu Rijeci ugrađen veći broj klasičnih usporivača prometa preko cijele širine kolnika te oko desetak parova usporivača prometa tipa jastuk. U pravilu se klasični usporivači prometa preko cijele širine kolnika postavljaju u zonama smanjenog prometnog opterećenja, većinom stambenim ulicama te u ulicama kojima ne prometuju vozila javnog gradskog prijevoznika, budući da preagresivno smanjuju brzinu vožnje, znatno smanjuju udobnost putnika i ometaju vozila interventnih službi. Iako je ova vrsta usporivača prometa vrlo efikasna, iz navedenih se razloga ne može primjenjivati na ulicama s većim prometnim opterećenjem i ulicama viših kategorija, kao što su sabirne ili glavne gradske ceste.
Kako bi se smanjila brzina prometovanja vozila u sabirnim gradskim ulicama, u Rijeci je do sada ugrađeno oko 10 parova usporivača tipa jastuk. Svrha “jastuka” je da vozila s većim razmakom između tragova kotača prometuju preko bočnih rampi bez velikih trzaja po vozilo, dok manja vozila prelaze na malo većoj visini bočnih rampi, odnosno penju se na jastuk. U početku su se u Rijeci ugrađivali “jastuci” od montažnih elemenata, koji su kasnije zamijenjeni asfaltnim jastucima koji se izvode na licu mjesta, zbog značajnih troškova održavanja montažnih elemenata reciklirane gume. Naime, učestala oštećenja ovakvih elemenata nastaju kada teretna vozila i autobusi uslijed kočenja na jastuku kidaju montažne elemente od reciklirane gume.
Iskustva prikupljena ugrađivanjem usporivača prometa tipa Jastuk od asfalta su sljedeća:
– budući da se Jastuk od asfalta izvodi na licu mjesta, dimenzije i oblik takvog elementa često odstupaju od projektiranih, tako da se izgled na pojedinim lokacijama prilično razlikuje
– zbog neujednačenih dimenzija izvedenih usporivača prometa, na pojedinim lokacijama, vozila lako prelaze preko usporivača (ako su preniski) ili pak grebu gornju površinu jastuka (ako su previsoki)
– u slučaju prevelikog razmaka između postavljenih Jastuka, vozila jednostavno zaobilaze usporivače vozeći po sredini kolnika
– žuta boja koja se nanosi na gornju površinu jastuka se brzo troši (potrebno često obnavljanje)
– s vremenom se rubovi jastuka na spoju s kolnikom počnu drobiti, odnosno runiti
– cijena izvođenja za jednu lokaciju je visoka zbog male količine asfalta koju izvođač mora naručiti u asfaltnoj bazi.
Temeljem dosadašnjih iskustava može se zaključiti da je najveći problem asfaltnih jastuka teška ugradnja na licu mjesta ručnim oblikovanjem same plohe, odnosno teško postizanje zadanog oblika. Jastuk se sastoji od uzdužnih i bočnih rampi te gornje plohe. Svi ovi elementi jastuka moraju biti pravilno izvedeni ako se žele iskoristiti prednosti tog elementa u odnosu na klasične umjetne izbočine. Kod asfaltnih jastuka utvrđeno je da dimenzije uzdužnih i bočnih rampi većinom odstupaju od dimenzija predviđenih prometnim elaboratom (uzdužne rampe su kraće i agresivnije, a bočne rampe su uže).
Jedna od glavnih prednosti jastuka, u odnosu na klasične usporivače prometa, a zbog koje ih je moguće postaviti na sabirne ili glavne gradske ceste je oblik samog elementa koji omogućuje da se vozila hitne medicinske pomoći i vozila javnog gradskog prijevoza (dalje u tekstu „JGP“) ne moraju penjati na plohu. Ova vrsta vozila može prometovati preko jastuka na način da kotačima gaze bočne rampe i na taj način osiguravaju ugodu vožnju putnicima. U skladu s navedenim, širinu plohe diktira razmak između gaznih površina na mjerodavnom vozilu hitne medicinske pomoći i na mjerodavnom vozilu JGP. Mjerodavno vozilo hitne medicinske pomoći u gradu Rijeci je Citroen Jumper koji ima razmak između gaznih površina guma na zadnjoj osovini 160 cm. Mjerodavno vozilo poduzeća KD Autotrolej je solo autobus Iveco za 49 putnika s razmakom između gaznih površina guma na zadnjoj osovini od 120 cm. Prema tome, širina plohe ne bi trebala biti veća od 120 cm. Dužinu plohe diktira međuosovinski razmak na vozilu srednje klase automobila (npr. Škoda Octavia, VW Golf, itd.). Razmak između osovina za ovu skupinu vozila iznosi cca 250 cm, što znači da dužina plohe ne bi smjela biti manja kako se ne bi dogodilo nasjedanje vozila na plohu u slučaju da vozilo prelazi preko jastuka većom brzinom. Visina plohe, nagib i dužine uzdužnih rampi određeni su prema spoznajama iz studije provedenoj u Engleskoj “Traffic calming – speed cushion schemes”, uvažavajući pritom odredbe Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN 92/2019 o maksimalnoj visini uzdignutih ploha. Maksimalna visina plohe iznosi 7,5 cm, a dužina uzdužnih rampi iznosi 50 cm (nagiba 1:8).
Kao materijal za izvođenje novog projektiranog usporivača prometa tipa jastuk odabran je armirani beton. U skladu s tim, ova vrsta usporivača se izvodi kao gotovi prefabricirani montažni armiranobetonski elementi s crvenim pigmentom izrađeni u pogonu montažnih elemenata. Na pozicijama na kojima je predviđena ugradnja jastuka potrebno je ukloniti sve slojeve asfalta do tampona. Prije ugradnje montažnog elementa potrebno je pripremiti postojeću podlogu tampona kako bi se dobila ravna i stabilna podloga za postavljanje montažnih elemenata. Ovisno o stanju kolničke konstrukcije i razini prometnice, podloga se može dodatno učvrstiti slojem zemljovlažnog betona. Nakon postave gotovih elemenata na predviđene pozicije, ugrađuju se slojevi asfalta odgovarajućih debljina oko elemenata. Uzdužni nagib jastuka mora pratiti nagib prometnice, odnosno postojećeg asfalta.
Nakon odabira konačnih dimenzija prefabriciranih armiranobetonskih jastuka, izvedeni su prvi probni elementi u proizvodnom pogonu poduzeća GP Krk, koji su i ugrađeni u krugu istog poduzeća kako bi se ispitali uvjeti ugradnje i eventualni nedostaci.
Realizacija prvih ovakvih usporivača prometa od armiranog betona izvedena je upravo u gradu Krku u Ulici Slavka Nikolića koja povezuje sjeverni ulaz u grad Krk s centrom grada odnosno gradskom lukom, od Ulice Stjepana Radića do kružnog raskrižja kod Šetališta sv. Bernardina.
Zbog učestalih pritužbi građana o prekoračenju brzine vožnje u Ulici Slavka Nikolića radarom se mjerila brzina vožnje tijekom listopada i studenog 2020. godine na dvije pozicije. Na razmatranoj dionici Ulice Slavka Nikolića, gdje je ograničenje brzine 40 km/h, izmjerena srednja brzina kretanja vozila iznosi 60 km/h. Prema navedenoj engleskoj studiji, jastuci mogu smanjiti prosječnu srednju brzinu prometovanja vozila za 20 km/h, što je u razmatranom slučaju optimalno smanjenje brzine. S obzirom da je Ulica Slavka Nikolića dio tranzitnog koridora, kojim prolaze vozila hitne pomoći, vatrogasaca, policije, autobusa i teških teretnih vozila, uzdignute plohe tipa jastuk su najoptimalnija mjera za smirivanje prometa.
Inače, svakoj ugradnji usporivača prometa trebalo bi prethoditi mjerenje brzine vožnje, kako bi se temeljem medijana izmjerenih brzina i dopuštene brzine vožnje mogla odabrati najoptimalnija mjera za smirivanje prometa.
Iskustva dosadašnje primjene usporivača prometa tipa jastuk ukazuju na to da je primjena jastuka kao prefabriciranih armiranobetonskih elemenata dugoročno bolje rješenje od primjene asfaltnih jastuka ili montažnih elemenata reciklirane gume. Prednosti se očituju u preciznijoj izvedbi, boljim performansama u smislu efikasnosti i većoj trajnosti što znači i manje troškove održavanja tijekom eksploatacije.
Iskustva s usporivačima prometa tipa AB-Jastuk u gradu Krku su pozitivna te će se isti koristiti i u budućnosti kao mjera usporavanja prometa.
