Opušteniji stav nekih vozača uz veću vjerojatnost konzumiranja alkohola može doprinijeti povećanju rizika u vožnji
mr. Ljiljana Mikuš
Naše društvo tolerantno je prema uzimanju alkohola i svaki društveni događaj predstavlja dovoljno dobar razlog za konzumaciju alkoholnih pića. Nadolazeći božićni i novogodišnji blagdani za većinu ljudi donose opuštanje, druženje s prijateljima i članovima obitelji i naravno opravdanje su za povećanu potrošnju hrane i alkoholnih pića. Novi životni stil možda će potrajati tek nekoliko dana, do povratka u realnost svakodnevnice, ali i tih nekoliko dana mogu ljudima promijeniti život zbog povećane vjerojatnosti za događanje prometne nesreće.
Posebno to vrijedi za životni stil mladih ljudi koji uključuje noćne izlaske, zabavu, društvo, brzu vožnju, uzimanje alkohola i opijata i drugih “sredstava za opuštanje”. Dodajmo i socijalni pritisak prijatelja i vršnjaka koji može negativno utjecati na donošenje odluka u vožnji. Posebno je opasan povratak kući nakon zabave, svadbe ili tuluma, u ranim jutarnjim satima kada je organizam iscrpljen, kava i energetski napitci više ne mogu pomoći a nikada i nisu bili od prevelike pomoći, i jedino što nam treba je odmor i spavanje.
Svaki bi vozač trebao biti svjestan da i male količine alkohola dovode do promjena u psihofizičkoj spremnosti za vožnju: produžuje se vrijeme reakcije, dolazi do promjena u mišićnoj koordinaciji, blagog smanjenja sposobnosti za obavljanje preciznih djelatnosti, poboljšanog raspoloženja, povećanog samopouzdanja i smanjenog osjećaja odgovornosti. U određenim okolnostima, kod osoba koje imaju smanjenu toleranciju prema alkoholu ili moždano oštećenje, ili kod jako umornih i iscrpljenih osoba, već i male količine alkohola mogu dovesti do nastanka alkoholnog patološkog pijanog stanja, kojeg karakterizira suženje ili potpuni poremećaj svijesti, uzbuđenje, nemir, agresivno ponašanje i djelomična ili potpuna amnezija za događaje. Utjecaj manjih razina alkohola u krvi često se zanemaruje, i većina vozača neće odustati od vožnje jer im i zakon dopušta 0,5 g/kg alkohola u krvi (naravno, ta razina nije dopuštena mladim vozačima i profesionalnim vozačima). Međutim, i manje količine alkohola mogu biti opasne za vozačke sposobnosti i povećati vjerojatnost događanja prometne nesreće, posebno kod neiskusnih vozača u kombinaciji s umorom, nespavanjem i iscrpljenim organizmom.
Blagdanski dani opuštanja naravno ne znače prestanak uzimanja lijekova za kronične bolesnike. Oko 20 posto lijekova utječe na duševne i tjelesne sposobnosti vozača, a njihov utjecaj ovisi o dobi, spolu i tjelesnoj masi pojedinca ali i dozi, obliku i vremenu uzimanja lijeka te kombinaciji lijeka s drugim lijekovima, hranom i alkoholom. Tu se uglavnom radi o lijekovima koji se propisuju za psihijatrijske bolesti, za stabilizaciju raspoloženja, za umirenje, za smanjivanje straha ili zabrinutosti, za spavanje, za liječenje boli, jakih alergija, epilepsije, povišenog tlaka, dijabetesa itd. Važno je da vozač koji koristi lijekove bude upoznat s njihovim djelovanjem na psihofizičke sposobnosti i sposobnost upravljanja vozilom, te da je u svakom trenutku spreman samoprocijeniti trenutnu sposobnost za vožnju s obzirom na djelovanje lijekova koje uzima. Moramo poznavati nuspojave lijekova koje koristimo i odustati od vožnje ako procijenimo da zbog njih naša sigurnost i sigurnost drugih u prometu može biti ugrožena.
Vožnja pod utjecajem droga često je neprepoznata opasnost za druge sudionike u prometu, također i za samog vozača. Osim negativnog utjecaja na vozačku sposobnost i vještinu, utjecaj droga ogleda se i u promjenama razine budnosti i pospanosti, poremećenoj percepciji vremena i udaljenosti, smanjenoj mogućnosti prepoznavanja rizičnih situacija u prometu, gubitku emocionalne i socijalne kontrole, te mogućnosti nastanka perceptivnih i kognitivnih obmana. Kritičnost u razmišljanju je smanjena, a osobu pod utjecajem droge ne zabrinjava mogućnost kazne i posljedice neprilagođenog ponašanja jer se osjeća nedodirljivo, nepobjedivo, svemoćno, iznad svih zakona i pravila.
Negativne posljedice do kojih dolazi zbog uzimanja alkohola, droga i lijekova su kumulativne, zbrajaju se i pojačano djeluju na vozače, posebno ako im se pridruži umor. Umor i nespavanje ne spominju se često u zakonskim odredbama, jer je njihovo postojanje teško dokazati objektivnim i pouzdanim testovima koji imaju vrijednost dokaza na sudu. Umor izrazito djeluje na emocionalno stanje vozača, otupljuje kritičnost prema vožnji, smanjuje toleranciju prema ponašanju ostalih sudionika u prometu, vozač može postati nesiguran, nepažljiv i nesnalažljiv, što u prometnoj situaciji znači i povećanu vjerojatnost događanja prometnih nesreća. Pri mentalnom radu u umornom stanju može doći do pojave tzv. mentalnih blokova, odnosno kratkotrajnih prisilnih pauza u toku kojih čovjek nije u stanju misliti na svoju aktivnost. Na doživljajnom planu ovakve blokove označava stanje trenutne konfuzije i nesposobnosti, slabije kontrole usmjeravanja vozila u željenom pravcu i održavanja udaljenosti između vozila, vozači su skloni ustrajati na brzini uz gubitak uvida u situaciju. U prometu to može dovesti do pogrešnih postupaka u vožnji (ubrzavanje umjesto kočenja), izostanka ispravnih postupaka (npr. signala za promjenu smjera) ili nepotrebnih postupaka (pretjecanje u pogrešnom trenutku).
Blagdanski dani koje očekujemo za mnoge ljude znače vrijeme opuštanja, promjenu svakodnevnih aktivnosti, oslobađanje od rutinskih, nametnutih i ponekad neželjenih poslova. Opušteniji stav nekih vozača uz veću vjerojatnost konzumiranja alkohola može doprinijeti povećanju rizika u vožnji. Adrenalin može utjecati na vožnju, povećavajući osjećaj uzbuđenja i agresivnosti ali takvo stanje potrebno je na vrijeme osvijestiti i to ne bi trebao biti razlog za nepažljivu ili neodgovornu vožnju. Ne treba zaboraviti da se u blagdansko vrijeme povećava broj ljudi na cestama, što dovodi do gužve u prometu i povećane vjerojatnost za sukobe odnosno događanje konfliktnih situacija u prometu.
Važno je osvijestiti sve čimbenike koji su rizični za sigurnost vožnje, a na koje možemo utjecati, te organizirati vožnju, sudjelovanje u prometu i druge aktivnosti na način da blagdansko vrijeme zaista bude vrijeme opuštanja i obiteljskog druženja.
