DHMZ cijele godine izdaje upozorenja na opasne vremenske pojave koja su vidljiva na mrežnoj stranici DHMZ-a (www.meteo.hr ) i putem sustava Meteoalarm
Dragoslav Dragojlović, Lovro Kalin, Nevenka Kadić-Vlahović, Dunja Plačko – Vršnak, Tanja Renko, DHMZ
Sigurnost odvijanja prometa ovisi o vremenskim uvjetima u kojima se isti odvija. Tijekom cijele godine cestovne organizacije dobivaju meteorološke podatke ili prognozu vremena za određeno razdoblje. To je posebno izraženo za vrijeme zimskog odvijanja prometa (od 1. studenog do 15. travnja) u svrhu zimskog održavanja prometnica (prognoze za poledicu, kišu, snijeg, maglu). Osim za vrijeme zimskog odvijanja prometa neke cestovne organizacije dobivaju specifične vremenske prognoze (polutjedne, tjedne, mjesečne) za planiranje svojih djelatnosti. Isto tako stalno imaju na raspolaganju izmjerene meteorološke podatke sa svojih automatskih postaja (temperature, vlažnost zraka, brzina vjetra…) ili dobivaju podatke od postaja DHMZ-a. Pored toga, tijekom cijele godine Hrvatskim cestama (HC) i Hrvatskim autocestama (HAC) dostupni su izračuni prognostičkog modela ALADIN o smjeru i brzini vjetra i udarima vjetra po satima za 72 sata unaprijed za određene lokacije. Na osnovu tih prognostičkih vrijednosti brzine vjetra, te definiranih maksimalnih srednjih (10-minutni srednjak) i trenutnih brzina vjetra te o stanju kolnika i ostalih čimbenika donosi se odluka o ograničenju brzine za pojedine skupine vozila ili zatvaranja prometa za pojedine skupine vozila. DHMZ tijekom cijele godine izdaje upozorenja na opasne vremenske pojave koje mogu ugroziti sigurnost ljudi i imovine. Navedena upozorenja vidljiva su na mrežnoj stranici DHMZ-a ( www.meteo.hr ), a također i putem sustava Meteoalarm.
Upozorenja na jak, olujni i orkanski vjetar
Na mrežnoj stranici DHMZ-a vidljiva su upozorenja za tekući dan i za dan unaprijed. Upozorenja se izdaju za osam regija u Hrvatskoj koja se razlikuju po svojim klimatološkim odlikama i još posebno za šest obalnih regija. Upozorava se na osam opasnih meteoroloških pojava među kojima je i brzina vjetra. Meteoalarm platforma nastala je kao rezultat suradnje EUMETNET-a (organizacije europskih nacionalnih meteoroloških službi) unutar EMMA projekta ( Multi service Meteorological Awareness). Hrvatska je članica EUMETNET-a od 2007. godine, a od 2009. godine upozorenja za Hrvatsku se mogu vidjeti i na mrežnoj stranici Meteoalarm-a (www.meteoalarm.org). Od 2016. godine izrađuju se upozorenja i za šest obalnih područja. Upozorenja se izdaju samo za vjetar, a izrađuje ih Pomorski meteorološki centar (PMC) DHMZ-a sa središtem u Splitu i uredom u Rijeci. Prema odluci o uvjetima zatvaranja državne ceste D102 (most Krk) HAC-a, most Krk se zatvara u uvjetima olujnog ili orkanskog vjetra ovisno o stanju kolnika, za pojedine skupine vozila.
Brzine vjetra pri kojima se most Krk zatvara za promet su:
Zatvaranje mosta Krk za I. skupinu vozila (motocikli, prikolice za stanovanje, kamp prikolice s tri ili više osovina, kombi vozila visine preko 1,9 m, autobusi na kat i autobusi duplih osovina koji vuku prikolicu, osobna vozila koja vuku malu prikolicu s jednom osovinom)
Stanje kolnika Prosječna brzina vjetra u 10 minuta Udari vjetra
Suh kolnik 16,7 m/s (60 km/h) preko 25 m/s (90 km/h)
Mokar kolnik 14 m/s (50 km/h) preko 22 m/s (80 km/h)
Zasnježen kolnik 5,5 m/s (20 km/h) preko 13,8 m/s (50 km/h)
Zatvaranje mosta Krk za II. skupinu vozila (dostavna vozila, kombi vozila visine do 1,9 m, kombi vozila s prikolicom i kamioni s ceradom do 6 tona nosivosti)
Stanje kolnika Prosječna brzina vjetra u 10 minuta
Suh kolnik 25 m/s (90 km/h)
Mokar kolnik 19,4 m/s (70 km/h)
Zasnježen kolnik 7 m/s (25 km/h)
Zatvaranje mosta Krk za III. skupinu vozila (sva ostala vozila)
Stanje kolnika Prosječna brzina vjetra u 10 minuta
Suh kolnik 30,5 m/s (110 km/h)
Mokar kolnik 25 m/s (90 km/h)
Zasnježen kolnik 8,3 m/s (30 km/h)
Izuzetno, mostom je za vrijeme trajanja olujnog ili orkanskog vjetra dozvoljeno kretanje opterećenom vozilu, koje posjeduje sve potrebne ateste i dozvole za prometovanje u takvim uvjetima vožnje. U slučaju zaleđenog kolnika, promet na mostu se zabranjuje za sva vozila.
Podaci za 11 godina
U radu su obrađeni podaci broja sati zatvorenosti Krčkog mosta po mjesecima od 2010. do 2020. godine za različite kategorije vozila. Iz obrađenih podataka može se vidjeti da je u razdoblju od 2010. do 2020. (11 godina) Krčki most ukupno bio zatvoren 3.664 sata za prvu skupinu vozila, dok je potpuno zatvoren za promet (I, II, III skupina) bio 80 sati. Po mjesecima najveći broj sati zatvorenosti mosta za I skupinu vozila (uzimajući u obzir razdoblje od 2010. do 2020.) bio je u veljači (711 sati), zatim u ožujku (599 sati) te u siječnju (387 sati).
Razlog tomu je što u zimskom razdoblju na sjevernom Jadranu najčešće puše jaka i olujna, na udare i orkanska bura. Najmanji broj sati zatvorenosti mosta za I skupinu bio je u lipnju (81 sat) i u srpnju (154 sata). Zanimljivo je da u lipnju unutar promatranog razdoblja 2010. – 2020. nijednom nije bilo zabrane prometa za II i III skupinu vozila. Za III skupinu vozila zabrane prometa u promatranom razdoblju nije bilo ni u travnju, kolovozu i rujnu. Ukupan broj izdanih upozorenja u razdoblju od 2010. do 2020. iznosio je 3.001. Od toga je 2.455 bilo žuto, 466 narančasto i 80 crveno. Najveći broj žutih upozorenja izdan je u veljači (279), što se poklapa s najvećim brojem sati obustave prometa za I skupinu vozila (711 sati). Nakon toga slijedi studeni sa 276 i siječanj s 264 izdana žuta upozorenja. Crvena upozorenja za jak i olujan vjetar nisu izdana u lipnju, srpnju i rujnu, a obustave prometa za III skupinu vozila nije bilo u lipnju i rujnu. Za srpanj unutar promatranih 11 godina nije bilo izdano ni jedno crveno upozorenje za vjetar, a unatoč tomu bilo je ukupno 10 sati obustave prometa za III skupinu vozila, znači za sav promet.
Upozorenje – zatvaranje
Nekoliko meteoroloških elemenata posebno utječe na sigurnost cestovnog prometa, npr: temperatura zraka, oborina, poledica, zaleđivanje i taloženje snijega, brzina vjetra i dr. Neki od tih meteoroloških elemenata mogu utjecati tijekom cijele godine na sigurnost i odvijanje cestovnog prometa, a jedna od njih je brzina vjetra. U radu se pokušala naći povezanost broja izdanih upozorenja za vjetar (žuto, narančasto i crveno) i broja sati zatvorenosti mosta po skupinama vozila (I, II, III skupina). Prema prikazanim ilustracijama vidljivo je da su postoci sati zabrane prometa po skupina vozila u korelaciji s postocima izdanih upozorenja za brzinu vjetra po kategorijama (žuto, narančasto i crveno):
82% žuto upozorenje – 80% zabrana prometa za I skupinu vozila
15% narančasto upozorenje -15% zabrana prometa za II skupinu vozila
3% crveno upozorenje – 5% -zabrana prometa za III skupinu vozila
Usklađenost broja izdanih upozorenja s brojem sati zatvorenosti prometovanja poglavito je eksplicitan za veljaču i ožujak. Razlika u broju izdanih crvenih upozorenja na brzinu vjetra i broja sati zabrane za promet III skupine vozila najveća je u srpnju. Obrada broja sati zabrane za promet i broja izdanih upozorenja pokazuje da u većini slučajeva možemo očekivati povezanost upozorenja po kategorijama (žuto, narančasto i crveno) s vremenom zabrane prometa za skupine vozila (I, II i III). Takva informacija može biti korisna i cestovnom operateru koji ograničava promet, a ujedno i prognostičarima DHMZ-a koji mogu steći uvid kakve posljedice može imati neka vremenska pojava, odnosno izdani stupanj upozorenja.
