Dr.sc. Ivica Barišić predstavio je temu Pješački razdjelni otok kao mjera smirivanja prometa na cestama u kontekstu ostvarenja mjera iz nacionalnog plana
Na sjednici Savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije dr.sc. Ivica Barišić predstavio je temu Pješački razdjelni otok kao mjera smirivanja prometa na cestama u kontekstu ostvarenja mjera iz nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021. – 2030. Dr. Barišić najprije se osvrnuo na Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. kao strateški dokument koji je naveo veliki broj mjera i aktivnosti kojima je cilj povećanje stupnja sigurnosti cestovnog prometa. Kao jedna od mjera za povećanje sigurnosti prometa navodi se primjena pješačkih razdjelnih otoka koji se preporuča kao mjera za sigurnije kretanje pješaka pri prelasku ulice i smirivanju prometa na cestama te se često primjenjuje u zapadnim i skandinavskim zemljama.
Vision Zero
U uvodu se dr.sc. Barišić posvetio Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. naglasivši da su pomaci evidentni. Pozitivni učinci poduzetih aktivnosti na području sigurnosti kroz protekle programe potvrđeni su podacima o broju poginulih osoba u cestovnom prometu, kojih je u 2019. godini bilo gotovo tri puta manje u odnosu na 1994. godinu, kada je počela provedba nacionalnog programa. Godine 1994. na hrvatskim prometnicama život je izgubilo gotovo 900 osoba, a preklani manje od 300. Nevjerojatan je podatak da je uoči Domovinskog rata na podruju Hrvatske izgubljeno 1.600 života u prometu. Uz podizanje prometne svijesti, svakako da je dio smanjenja poginulih povezan s tehnološkim napretkom vozila, kao i samom prometnom infrastrukturom. U međuvremenu je Hrvatska imala pet nacionalnih programa. Spomenimo da je Hrvatska dosad imala nacionalne programe, a najnoviji dokument više se ne naziva programom već kao planom.
Unatoč pozitivnim rezultatima kvantificiranim kroz smanjenje broja smrtno stradalih od 1994. godine, realno je zaključiti da postoje mogućnosti za dodatno poboljšanje sustava s ciljem ispunjavanja postavljenih ciljeva u povećanju sigurnosti cestovnog prometa. Put kojim treba ići je baziran na švedskom konceptu Vision Zero koji ne prihvaća smrtne posljedice i teške ozljede. Vision Zero je postala smjernica većine današnjih programa za povećanje sigurnosti cestovnog prometa.
Prema filozofiji koncepta Vision Zero, prije svega se podrazumijeva promjena razumijevanja odgovornosti sigurnosti, gdje se odgovornost stavlja na čovjeka, ali ne samo na čovjeka kao korisnika prometnog sustava, nego i čovjeka kao upravitelja i kreatora prometnog sustava.
Odgovornost projektanta
Treba pronaći rješenje temeljem kojeg će se definirati odgovornost projektanta i izvođača radova. Imamo slučaj novoizgrađene ceste na kojoj u nekoliko godina pogine pet-šest ljudi. Onda se ide u rekonstrukciju, a a da nitko nije potegnuo pitanje odgovornosti projektanta. Ne treba toplu vodu izmišljati, treba samo preuzeti rješenja iz Njemačke, Švedske, Norveške… , objašnjava dr. Barišić.
Tako je odgovornost podijeljena na sve sudionike u prometnom sustavu te se sigurnost analizira već u samom planiranju i projektiranju prometnog sustava, što je vrlo bitno sa stajališta preventivnog djelovanja na nastanak prometnih nesreća, kao i smanjenje njihovih posljedica.
– Pitanje je hoćemo li ikada doći do cilja kad je riječ o Vision Zero, ali je bitno da shvaćamo nismo ostvarili cilj dok god imamo i jednog poginulog u prometu, stav je dr. Barišića.
U kontekstu isticanja odgovornosti čovjeka u Nacionalnom planu dr. Barišić je naglasio značaj “opraštajuće” infrastrukture.
– Ako vozač napravi grešku, infrastruktura i prometna oprema bi trebale anulirati opasnost. Recimo, odbojna ograda sa zaštitnom ogradom za motocikliste. Ako nema dodatne zaštite, greške završavaju kobno, ističe dr. Barišić ponavljajući bit “sigurna infrastruktura i sigurna brzina”.
I još nešto kad je riječ o odgovornosti čovjeka.
– Uz svijest, izuzetno je bitna uloga medija sa svojim pozitivnim i proaktivnim stavom, dodao je dr. Barišić.
Na stolu 15 mjera
U cilju smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama kao i posljedica teških prometnih nesreća kojima je potencijalna okolnost infrastruktura definirane su 33 aktivnosti podijeljene u 15 mjera:
- Provođenje preventivno-edukativnih i promidžbenih aktivnosti
- Osposobljavanje osoba koje rade u području cestovnog prometa
- Sanacija opasnih mjesta
- Provjera sigurnosti na cestama (RSl), analiza sigurnosti novih i postojećih cesta
- Analiza sigurnosti novih i postojećih cesta (RSlA, RSA)
- Projektiranje sigurnog prometnog sustava
- Održavanje cestovne infrastrukture
- Tehnička rješenja za vožnju suprotnim smjerom
- lstraživanja
- lstraga prometnih nesreća
- lmplementacija sustava opraštajućih cesta
- Uvođenje i unapređenje ITS-a
- Rješavanje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge
- Revizija cestovne sigurnosti
- lzmjena i dopuna zakonske regulative
Posebno se ističe mjera: Projektiranje sigurnog prometnog sustava, koja je navedena u oba područja djelovanja: Sigurna brzina i Sigurna infrastruktura, odnosno aktivnosti Projektiranje prometno-tehničkih elemenata lokacija i dionica na način da onemogućuju razvijanje velikih brzina (posebno u urbanim zonama) te Odabir projektiranja prometno-tehničkih elemenata prometnog sustava tako da djeluje preventivno na povećanje sigurnosti.
Ovo je potrebno posebno istaknuti obzirom na nerijetke slučajeve kada su kod projektiranja cesta kroz urbane sredine izabrani takvi prometno-tehnički elementi cesta koji jednostavno “vuku” vozače da voze brzinama znatno većim od propisanih, umjesto da su izabrani projektno-tehnički elementi koji bi postigli suprotan učinak, takav da “natjeraju” vozače da se kreću propisanom brzinom. Smirivanje prometa, kao prometna inženjerska disciplina, postaje sve važniji aspekt u postizanju veće razine sigurnosti cestovnog prometnog sustava. Po nekim izvorima, prve mjere za smirivanje prometa pojavljuju se u skandinavskim zemljama (prema nekim izvorima, 1970. u Danskoj), gdje ih okolina dobro prihvaća, pa je to razlog za njihovu intenzivnu upotrebu. Kasnije se prenose u Veliku Britaniju i SAD. Naime, glavni čimbenik koji utječe na broj i posljedicu prometnih nesreća je brzina vožnje. Stoga je ključno pitanje kako osigurati poštivanje propisane brzine u zonama naselja i pješačkih prijelaza te osigurati maksimalnu zaštitu pješacima prilikom prelaska kolnika. U tom kontekstu posebno treba istaknuti i primjenu razdjelnih pješačkih otoka kao mjere za smanjivanje brzine vožnje.
Primjer s Kozale
Pješački razdjelni otok preporučuje se kao mjera za sigurnije kretanje pješaka pri prelasku ulice i često se primjenjuje u zapadnim i skandinavskim zemljama. Primjeri izvedbe razdjelnih otoka i njihov pozitivan utjecaj na smanjenje brzine u zonama pješačkih prijelaza detaljno je opisan i elaboriran u istraživanju koje je prezentirano u znanstvenom članku iz kojeg ovdje navodimo osnovne principe pješačkih razdjelnih otoka koji se mogu primijeniti, ovisno o situaciji, na lokaciji.
Na području Primorsko-goranske županije, kao pozitivan primjer može se navesti izvođenje pješačkog razdjelnog otoka u zoni Osnovne škole Belveder u Ulici Kozala, koji je izveden prošle godine. Pored izgradnje razdjelnog otoka, izvršeno je i proširenje nogostupa, a na kolniku blizu pješačkog prijelaza izvedena su nahrapaljena polja crvene boje, postavljene su zaštitne dvoredne ograde, izmijenjena je i dopunjena horizontalna i vertikalna signalizacija. lzvedene mjere pridonijele su smanjenju brzine i povećanju sigurnosti u zoni pješačkog prijelaza.
U situacijama kada cestovni pravci javnih cesta (državne, županijske ili lokalne ceste) prolaze kroz središta naselja ti pravci presijecaju naselja na dva dijela, što značajno utječe na kvalitetu života lokalne zajednice. Nerijetko je situacija takva da u tim naseljima nisu uspostavljeni niti obilježeni pješački prijelazi. Prelazak preko kolnika na neobilježenom prijelazu predstavlja povećani rizik za pješake i za vozače, stoga je opravdano uvođenje pješačkih prijelaza kojim bi se osigurao siguran prelazak preko javne ceste, ukoliko za to postoje prometno-tehnički uvjeti.
Uspostavom obilježenog pješačkog prijelaza kanaliziraju se pješački tokovi, a prometnom signalizacijom se vozače na vrijeme upozorava da smanje brzinu i s povećanim oprezom ulaze u zonu naselja i pješačkih prijelaza. Na taj način postiže se efekt ulice i urbanog naselja, čime se postiže i smanjenje brzine vožnje kroz naselje. Ukoliko postoje prostorne mogućnosti za izvedbu, svakako se preporuča izvedba pješačkih razdjelnih otoka kao mjere za povećanje sigurnosti prometa.
Primjena pješačkih razdjelnih otoka kao mjere za povećanje sigurnosti prometa, uklapa se i u dva područja djelovanja Nacionalnog plana: sigurna brzina i sigurna infrastruktura.
Otoci na otoku
Evo i nekoliko primjera projektnih rješenja za primjenu pješačkih razdjelnih otoka kao mjera smirivanja prometa na javnim cestama u općinama Malinska – Dubašnica i Dobrinj.
Prometno rješenje za povećanje sigurnosti prometa u Ulici Branka Fučića u Malinskoj.
Kao mjera smirivanja prometa u Ulici Branka Fučića u zoni raskrižja s Ulicom Radići predviđeno je izvođenje uzdignutog razdjelnog otoka s pješačkim prijelazom. Predviđena je izvedba otoka proširenjem zapadnog voznog traka, čime bi se dobila devijacija koja će vozače prisiliti da smanje brzinu vožnje. Devijaciju je moguće izvesti na danas neuređenom prostoru uz cestu koje je u vlasništvu Općine. Sa istočne strane ne postoji mogućnost izvedbe devijacije zbog postojeće izraženosti. Novo rješenje prometnice sa pješačkim otokom i devijacijom potpuno se prilagodilo postojećem stanju prometnice. Zadržani su postojeći uzdužni i poprečni nagibi te niveleta ceste.
Prometno rješenje za povećanje sigurnosti prometa u mjestima Čižići i Soline, Općina Dobrinj
Na području Općine Dobrinj u tijeku je izrada projekta sanacije lokalne ceste na dionici Soline -Čižići te projekata uređenja parkirališta u tim mjestima. U sklopu razrade rješenja predviđena je izvedba dva nova pješačka prijelaza sa razdjelnim otocima.
Prva lokacija je na L58119 u zoni planiranog parkirališta Meline. Na sljedećim slikama prikazana je pozicija na kojoj je predviđeno izvođenje novog pješačkog prijelaza i razdjelnog otoka i parkirališta. Druga lokacija je na L58119 na prilazu središtu naselja Čižići iz smjera Solina.
lzvedbom pješačkih prijelaza sa razdjelnim otokom na ovim pozicijama postiglo bi se smanjenje brzine vožnje te osigurala sigurna pješačka komunikacija od parkirališta prema obali.
Dr. Barišić je kao primjer lokacije gdje bi se dobro uklopio razdjelni otok naveo prometnicu kod škole u mjestu Mundanije na Rabu. Radi se o ravnom potezu, s ograničenjem od 40 kilometara na sat, kojeg se nitko ne drži. Prednost razdjelnog otoka je što traži malo prostora.
Član Županijskog savjeta i policijski službenik iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave primorsko-goranske Jure Jurković istaknuo je u diskusiji da pješački otoci daju rezultate.
