AktualnostiIstraživanjaPrometPrometna infrastrukturaHoće li čvor Škurinje biti usko grlo kad profunkcionira Zagrebačka obala?

prije 3 godine263316 min

Modeliranje i simulacije prometnih rješenja buduće prometnice DC403 otkriva zanimljive detalje

 

Dr. sc. Neven Grubišić, izv.prof.
Tomislav Krljan, mag. ing. traff.
Katarina Sesar, mag. ing. traff.

Kontejnerski terminal Zagrebačka obala glavna je sastavnica projekta Rijeka Gateway, odnosno Zagreb Deep Sea s aktualnom provedbom prve faze izgradnje. Državna cesta DC403 glavni je preduvjet za funkcionalnost terminala i njegovu prometnu povezanost. Izgradnjom kapitalnog objekta prometne infrastrukture u riječkom prometnom čvoru doći će do povećanja broja teretnih vozila na prometnicama, te je upitno kakvo je postojeće stanje samog čvora Škurinje kao glavnog dijela to jest ulaza na buduću trasu državne ceste DC403.

U svrhu determiniranja prometnog opterećenja postojećeg i budućeg stanja provedeno je istraživanje i izrada prometnog modela pomoću mikrosimulacijskog alata PTV Vissim. Rezultati simulacije dobiveni su putem izrade tri scenarija i to: osnovnog scenarija, te tri dodatna prognozirana scenarija gdje je povećan broj teretnih vozila u ovisnosti o ostvarenom prometnu kontejnerskog terminala. Distribucija kontejnerskih jedinica obavljat će transportna sredstva cestovnog prometa kao što su kamioni, tegljači, prikolice i drugi, te će ih dopremati ili otpremati na ili iz skladišnih prostora predviđenih za kontejnere. U prvoj fazi izgradnje nove obale bit će izgrađena dva skladišta za kontejnere tako da budu paralelna s obalnim rubom i postaviti će se dva kontejnerska mosta za prekrcaj kontejnera s brodova na kamione i obrnuto. Za ulaz u luku koristiti će se postojeći ulaz, a izlaz je planiran kroz sadašnji ulaz na zapadnoj strani terminala. Transport kontejnera odvijat će se istodobno kao i već postojeći promet tereta iz zapadnih lučkih terminala. U sljedećoj fazi, odnosno drugoj fazi izgradnje nove obale izgradit će se još dva skladišta za kontejnere i postaviti će se još jedan kontejnerski most za prekrcaj kontejnera upravo iz razloga proširenja obale. Izlaz i ulaz obavljati će se tako da kamioni koji izlaze s terminala koriste izlaz sa zapadne strane prema državnoj cesti DC403, a za ulaz koristit će već postojeći. U ovoj se fazi osim državne ceste DC403 predviđa i izgradnja prilazne ceste terminalima na zapadu. Sada u ovoj fazi promet kontejnera moći će se odvijati odvojeno od prometa tereta zapadnih terminala. U konačnoj fazi izgradnje, točnije trećoj doći će do proširenja površine za skladišta kontejnera. Planira se izgraditi novi centar za izlaz i ulaz na terminal i isto tako svi potrebni objekti za zaposlene i službe na terminalu. Rušenjem starih skladišta koji su neiskoristivi dobiva se novi prostor za skladišne površine. Sve faze izgradnje kontejnerskog terminala oslanjaju se na izgradnju državne ceste DC403 kako bi sav promet odlazio izravno na riječku obilaznicu te slijedom toga na autocestu Rijeka – Zagreb, s obzirom da trenutna situacija odnosno da se izlaz kamiona obavlja na trgu Žabica u ulici Riva koju nije moguće dodatno opteretiti.
Budući kontejnerski terminal bit će izravno povezan na riječku obilaznicu i autocestu Rijeka – Zagreb putem nove državne ceste DC403. Ključan dio za kontejnerski terminal Zagrebačka obala je njezina izgradnja zbog povezivanja na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), kao i zbog rasterećenja gradske prometne mreže. Prometna povezanost odnosno prometne veze bitan su dio svakog terminala radi protoka robe na odredišta. U cjelovito prometno rješenje treba uzeti u obzir i dogradnju željezničkog čvorišta. Taj projekt najuže je vezan uz projekt kontejnerskog terminala Zagrebačka obala te ima za cilj prilagoditi cjelokupnu željezničku infrastrukturu riječkog kolodvora. Na taj način riješio bi se problem povećane potražnje prijevoza i pridonijelo kvaliteti prometnog režima grada Rijeke.

Mikrosimulacijski alati

Uloga simulacijskih računalnih alata je u teoretskom smislu simulirati i obraditi podatke koji uključuju tisuće kilometara prometne mreže s brojnim raskrižjima. PTV Vissim, jedan je od vodećih programskih alata koji se koriste za simulacije prometnih mreža. Pojam mikroskopski podrazumijeva simuliranje svakog entiteta pojedinačno, točnije svakog automobila, teretnog vozila, bicikla, pješaka i slično. Mikroskopski modeli prometa najučinkovitiji su za predstavljanje i analizu početnog ili budućeg stanja prometnih situacija jer se mikroskopski simulacijski prometni modeli temelje na simulaciji diskretnih događaja odnosno kretanja entiteta i promatranja njihovih interakcija tijekom definiranih vremenskih intervala. Za potrebe ovog istraživanja računalni alat PTV Vissim izabran je iz više razloga, neki od njih su sljedeći: procjena učinkovitosti postojećih elemenata ili izmijenjenih dijelova mreže, implementacija svjetlosne prometne signalizacije, prognoza optimalnih rješenja izgradnje određenih elemenata mreže i drugo. Proces izrade modela jedinstven je za svaki simulacijski alat, te najviše ovisi o kompleksnosti promatranog dijela mreže. Simulacijom prometa i analizom dobivenih rezultata u predmetnom slučaju objašnjeno je hoće li protočnost buduće prometnice biti zadovoljavajuća s obzirom na buduću prometnu potražnju.
Računalni alat PTV Vissim prikladan je za provedbu navedenog jer omogućuje analizu modela na mikro razini. Za primjenjiv prometni model potrebno je kroz brojne aktivnosti prikupiti velike količine podataka.
Primjena navedene metodologije predmnijeva proces podijeljen na izradu prometnog modela i simulacijski proces što uključuje sljedeće korake:
– izrada geometrije prometne mreže na temelju prikupljenih podataka
– unos podataka o prometnoj potražnji
– postavljanje simulacijskih parametara
– upravljanje scenarijima potražnje i upravljanje prometnim tokom
– analiza dobivenih rezultata
Provođenjem osnovnog scenarija simulirano je postojeće stanje prometne mreže na temelju postojećeg prometnog opterećenja. Kroz osnovni scenarij, te kroz tri hipotetska scenarija, bilježeni su rezultati izlaznih parametara koji se odnose na prosječnu gustoću prometnog toka, protok vozila i brzine vozila sukladno segmentima od po 50 metara.Analizom rezultata donesen je zaključak kako postojeće stanje već sada bilježi popriličnu gustoću prometnog toka i protoka vozila. Osnovni scenarij ne podrazumijeva dolazak teretnih vozila koja će u budućnosti odlaziti i dolaziti na kontejnerski terminal Zagrebačka obala. Postojeće stanje nije u mogućnosti prihvatiti veće prometno opterećenje zbog mogućeg nagomilavanja teretnih vozila na samom čvoru Škurinje. Prometne tokove iz smjera Zagreba na zaobilaznici karakterizira povećanje gustoće protoka uslijed isključenja sa zaobilaznice s obzirom da nailaze na signalna raskrižja na čvoru Škurinje. Temeljem toga može se zaključiti kako postojeća geometrija prometne mreže ne može mogućnosti prihvatiti veće prometno
opterećenje.

Tri scenarija

Kako bi se dokazala opravdanost izgradnje državne ceste DC403, provedena su tri dodatna scenarija s povećanjem prometnog opterećenja od strane teretnih vozila koja će u budućnosti pristizati na kontejnerski terminal Zagrebačka obala i obrnuto. Prvi scenarij temeljen je na povećanju ulaznih parametara prometne potražnje teretnih vozila sukladno prognoziranom godišnjem kontejnerskom prometu od 200.000 TEU jedinica. Za ovaj scenariji promatrana je također prosječna gustoća prometnog toka, protok vozila i brzina vozila za svaki segment prometne mreže. Drugi scenarij temeljen je također na povećanju ulaznih parametara teretnih vozila sukladno prognoziranom godišnjem kontejnerskom prometu od 600.000 TEU jedinica. Analizom oba scenarija donesen je zaključak kako će analizirana prometnica preuzeti prometno opterećenje teretnih vozila koji će dolaziti na kontejnerski terminal Zagrebačka obala i obrnuto. Javlja se problem kod oba dodatna scenarija jer sve kategorije vozila uključujući i teretna vozila koja moraju doći do terminala koriste isti izlaz sa zaobilaznice iz smjera Zagreba. Glavni problem je taj jer upravo teretna vozila nemaju adekvatan pristup trasi državne ceste DC403. U ovom prometnom modelu dat je prijedlog da se omogući lijevo skretanje vozilima pri izlasku sa zaobilaznice iz smjera Zagreba. To svakako nije adekvatno rješenje jer će teretna vozila blokirati prolaz ostalim kategorijama vozila i dolazit će do povećanog stupnja saturacije. Potrebno je poduzeti mjere rekonstrukcije prilazne prometnice do trase državne ceste DC403. Prema planovima izgradnje državne ceste DC403 nigdje nije vidljiv priključak iz smjera Zagreba na trasu iste.

Problem bi mogao prerasti u nešto veći, ne samo zbog prometa u pogledu kontejnerskog terminala već će negativno utjecati na odvijanje normalnog prometa vozila na čvoru Škurinje i ostatku riječke zaobilaznice. Riječka obilaznica jedna je od najopterećenijih prometnica u Republici Hrvatskoj, poglavito u turističkoj sezoni i nije u mogućnosti prihvatiti dodatnu količinu prometnog opterećenja. U kompleksnijem sagledavanju zapadnog dijela riječke ulične mreže, a na tragu uloge DC403 treba naglasiti i važnost izgradnje spojne ceste na lučko područje u zoni Žabice. Modeliranje i simulacije prometnih rješenja postaju uvjeti za evaluaciju i kontinuitet optimalnog funkcioniranja kompletnog riječkog cestovnog čvora.