AktualnostiPrometPromet i pravoŠteta nastala na trajektu

prije 12 mjeseci33116 min
https://zmigavac.hr/wp-content/uploads/2023/07/trajekt-šteta.jpg

Ljetni mjeseci i turistička sezona nužno sa sobom donose porast prometa na hrvatskim cestama, ali jednako tako i na trajektima koji prometuju prema otočnim destinacijama. Povećani broj vozila u lukama i na plovilima na žalost dovodi i do povećanja opasnosti od prometnih nezgoda prilikom ukrcaja i iskrcaja te tijekom same plovidbe trajektom. Takvi događaji, osim što nužno kvare ugođaj godišnjeg odmora, za sobom povlače i pitanje odgovornosti za štetu nastalu na prevoženim vozilima, na samom trajektu ili zbog ozljede osoba.

Odgovornost za štetu regulira više propisa, od kojih najviše primjenjivih normi sadrže Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Zakon o obveznim odnosima, kao opći propisi i posebice Pomorski zakonik, kao specijalni propis. U ovom radu će se dati kratak pregled njihovih odredbi primjenjivih u slučaju nastanka štete nastale prilikom ukrcaja/iskrcaja i same plovidbe trajektom.

Kad se primjenjuje Pomorski zakonik?

Radnjama ukrcaja prethodi kretanje vozila po lučkom području. Vozači su dužni prilikom kretanja lukom primjenjivati sva prometna pravila koja se inače primjenjuju u prometu na cestama, a obvezni su i poštivati upute lučkih djelatnika zaduženih za regulaciju kolnog prometa. U slučaju nastanka prometne nezgode u luci, prije početka samog ukrcaja, odnosno prije nego što vozilo fizički dotakne brod, nema primjene Pomorskog zakonika i primjenjuju se samo pravila Zakona o sigurnosti prometa na cestama (opća prometna pravila) i pravila o odgovornosti za štetu iz Zakona o obveznim odnosima. U toj fazi, zapravo nema nikakve razlike, u pravnom pogledu, između štete nastale u luci i štete nastale na parkiralištu kakvog trgovačkog centra, s izuzetkom dužnosti vozača da slijede upute lučkih djelatnika.

Stvari se bitno mijenjaju nakon što sama radnja ukrcaja na trajekt započne. Tada dolazi do moguće odgovornosti brodara i primjene Pomorskog zakonika. Prema odredbama tog propisa, vozilo kojeg je na trajekt dovezao vozač i koji će ga odvesti s plovila se smatra prtljagom, a ne teretom. Takva formulacija je usvojena kako bi se razdijelilo tu vrstu prijevoza od prijevoza vozila kao tereta (bez vozača), pošto za potonju postoji zaseban set bitno drugačijih pravila.

Štetni događaj prijavljujte odmah

U trajektnom prijevozu vozila (s vozačima) brodar odgovara po načelu pretpostavljene krivnje. Ta odgovornost znači da brodar za štetu odgovara uvijek, osim ukoliko dokaže da je šteta nastala izvan njegove krivnje (krivnjom neke druge osobe, slučajem ili uslijed više sile). Navedenu predmnijevu ne treba miješati s teretom dokaza nastanka same štete, koja i dalje leži na oštećeniku. Naime, ako na vozilu nastane oštećenje koje vozač ne prijavi članu posade, nego s vozilom napusti brod, na njemu leži teret dokaza činjenice da je šteta nastala uistinu za vrijeme ukrcaja/iskrcaja ili plovidbe. Praksa je pokazala da je vozačima tu činjenicu iznimno teško dokazati.

Kako bi se navedeni problem izbjeglo, svakako je potrebno štetni događaj odmah prijaviti članu posade. U tom slučaju se na brodu sastavlja isprava kojom se potvrđuje njegov nastanak i kojom se ukratko opisuje šteta, bilo da se radi samo o materijalnoj šteti ili (i o) ozljedama. Vozači moraju imati na umu da brodar izdavanjem te isprave ne priznaje postojanje svoje krivnje niti utvrđuje krivnju neke druge osobe. Članovi posade nisu ovlašteni davati pravnu kvalifikaciju bilo čijeg ponašanja na brodu, odnosno utvrđivati bilo čiju krivnju. Ta isprava, kako je navedeno, može vozaču koji je pretrpio štetu služiti jedino kao dokaz da je šteta nastala upravo na brodu za vrijeme plovidbe ili prilikom ukrcaja/iskrcaja, a ne negdje drugdje.

Zbog karakteristika plovidbe kao specifične djelatnosti, nije praktično da se cijeli trajekt (a na našoj obali plove i trajekti s kapacitetom od po tristotinjak vozila) zaustavlja do dolaska i očevida policije. Tako se postupa samo iznimno, u slučaju da je nezgoda za posljedicu imala najteže posljedice (teške ozljede ili smrt putnika/članova posade). U redovitim slučajevima se brodski promet nastavlja, pa je svakako preporučivo da vozač sam osigura čim je više moguće dokaza. Pritom se poglavito misli na fotodokumentiranje, koje je u današnje vrijeme olakšano kvalitetnim kamerama na mobilnim telefonima i prikupljanje podataka o potencijalnim svjedocima konkretnog događaja. To je posebice značajno ukoliko na brod nije ugrađen sustav videonadzora, koji bi se mogao izuzeti od brodara i koristiti kao dokaz.

Utvrđivanje krivnje

Nakon završetka plovidbe i iskrcaja vozila s broda, vozač/vlasnik redovitim putem ostvaruje svoje pravo na naknadu štete, prijavom štete osiguratelju, utvrđenjem visine i ovisno o osobi koja je odgovorna za nastanak štete, postavlja odštetni zahtjev, na jednak način kao da je šteta nastala na cesti.

Što se tiče utvrđivanja krivnje, odnosno odgovornosti za štetu, to je korak koji tek slijedi prethodno opisanom. Navedeno je da brodar odgovara za štetu na prtljazi (dakle i vozilima na trajektu) po načelu pretpostavljene krivnje. U nastavku teksta će se pojasniti kada bi odgovornost za štetu ostala na brodaru, a kada bi odgovoran bio netko drugi.

Prilikom ukrcaja i za svo vrijeme kretanja vozila trajektom vozač sam upravlja svojim vozilom, ali je uvijek dužan pratiti upute, odnosno zapovijedi člana posade koji regulira ukrcajem. Imperativ poštivanja tih zapovijedi ne postoji samo zbog izbjegavanja eventualnih prometnih nezgoda, nego i zbog ravnomjerne raspodjele tereta, koja je od iznimnog značaja za stabilnost broda u plovidbi. U svakom slučaju, ukoliko do štete dođe zbog toga što je vozač postupio protivno zapovijedi člana posade, ne postoji odgovornost brodara nego je taj vozač odgovoran za svu štetu koja je nastala na njegovom vozilu, ali i na drugim vozilima koja su zbog toga oštećena te za štetu na brodu, ukoliko je zbog toga nastala. Jednako se, naravno odnosi i na tzv. „nematerijalnu” štetu, u slučaju ozljede osoba koje se nalaze na brodu ili ukrcajno/iskrcajnoj rampi.

Vrijede i opća prometna pravila

Ipak, vrijedi reći da su u praksi rijetki slučajevi da vozač postupa direktno protivno zapovijedi člana posade. Puno su češći slučajevi štete nastale kretanjem brodom ili ukrcajno/iskrcajnom rampom, samoinicijativno, bez ikakve upute člana posade. Rampe su redovito uže od palube broda, pa propuštaju usporedo dva vozila ili što je češće samo jedno, dok na palubi može biti puno više kolona. U takvim situacijama vozači često „oduzimaju prednost”, pokušavajući se što prije iskrcati s broda i tada može doći do nezgode.

Jednako tako, prilikom ukrcaja/iskrcaja vozači moraju posvetiti povećanu pažnju na vozila i pješake oko sebe, pošto je zbog ograničenog prostora gotovo nemoguće prometovati s propisanim razmakom, pa nerijetko dolazi do udara u vozilo ispred. U svim takvim situacijama se primjenjuju opća prometna pravila i odgovaran je onaj vozač koji ih nije poštivao, odnosno dolazi do isključenja (pretpostavljene) odgovornosti brodara. Zbog toga je ipak preporučivo pričekati zapovijed člana posade, koji je ovlašten zaustaviti vozilo koje ima prednost prolaska i propustiti ono koje ga nema. To se, kako je već napomenuto radi ne samo zbog sigurnog i bržeg ukrcaja/iskrcaja, nego i zbog stabilnosti broda, a posebice ukoliko se na brodu nalaze natovarena teretna vozila, koja masom višestruko premašuju masu vozila koja zajedno zauzimaju istu širinu i dužinu palubnog prostora.

Praćenje uputa posade i strpljenje smanjuju rizik od nastanka štete

Zasebna kategorija su štete koje nastaju udarom vozila u brodsku konstrukciju. U takvim situacijama u pravilu odgovara vozač, pošto je teško zamisliti (i u slučaju spora dokazati) da je do udara u brodsku konstrukciju došlo po nalogu člana posade. Čak i ukoliko takva zapovijed (teoretski govoreći) postoji, u eventualnom sporu bi se postavilo pitanje podijeljene odgovornosti, pošto je na kraju ipak vozač taj koji upravlja vozilom i koji je dužan paziti da se ono kreće na siguran način. Dakle, ako bi nalog člana posade i bio takav da se vozilo smjesti na očito preuzak ili prenizak prostor (primjerice kod većih trajekata kod kojih su vozila smještena na dva kata) vozač ne može sa sebe otkloniti odgovornost (ili njezin dio) ukoliko je svjesno ili grubom nepažnjom pristao pokušati parkirati ili kretati se kroz takav neadekvatan prostor.

Imajući sve navedeno u vidu, iz prethodnog teksta se da izdvojiti nekoliko bitnih savjeta, odnosno pravila koja bi svaki vozač trebao imati na umu i poštivati ih.
Prvenstveno, potrebno je sačekati i poštivati zapovijedi člana posade. Ukoliko vozač smatra da ista nije adekvatna za njegovo vozilo, taj problem je potrebno iskomunicirati s članom posade, a nipošto zanemariti ga i voziti „po svom”. Nadalje, potrebno je poštivati opća pravila prometa, pošto se u nedostatku posebne regulacije od strane člana posade, ona primjenjuju i na brodskoj palubi i rampi. Konačno, potrebno je uložiti dodatni oprez zbog smanjenog razmaka između vozila, a kako bi se spriječio bilo nastanak materijalne štete bilo ozljede osoba na brodu. Svakako, preporučuje se i dodatno strpljenje. Premda su vozači uvijek  snažno motivirani da se čim prije ukrcaju na trajekt ili iskrcaju s njega, puno je razumnije pričekati nekoliko minuta i učiniti to na siguran način, nego ljetovanje obilježiti prometnom nezgodom te štetom na vozilu i/ili ozljedom.