AktualnostiPrometPromet i pravoOdgovornost za štetu osoba koje održavaju ceste

prije 8 mjeseci31112 min

Zlatno pravilo svih nezgoda u kojima planiramo tražiti odštetu od trećih strana koje nisu sudionici nesreće, ali koji upravljaju ili su vlasnici stvari koja je prouzročila nesreću, jest pozvati policiju i pribaviti zapisnik o intervenciji

Dean BORBELJ

Zlatna tri čimbenika u određivanju odgovornosti za nastanak štete na prometnicama su: vozač – vozilo – cesta. Prema Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. (NN 86/2021) kombinacija vozača i loše održavanih cesta uzrok su 35 posto teških prometnih nesreća. Međutim, u lakšim prometnim nesrećama sama cesta krivac je za nešto veći postotak prometnih nesreća.
Osnovna obilježja cesta kao čimbenika sigurnosti u prometu su: trasa, tehnički elementi, stanje cesta, oprema cesta, rasvjeta, raskrižja i održavanje (Cerovac, 2001). Među navedenim elementima, prema našem mišljenju, ipak su stanje i održavanje cesta među najvećim krivcima nesreća u navedenoj kategoriji. Najčešći razlozi nastanka prometne nesreće su: zaleđena cesta (kod ocjene odgovornosti utvrđuje se nekoliko činjenica poput: je li led bio iznenadna pojava, je li cesta bila posipana, je li bilo dovoljno vremena da se izvrši posipanje te je li cesta odgovarajuće označena adekvatnim prometnim znakovima), zatim odron kamenja na cestu, odron potpornog zida ceste, pad stabla uz cestu, rupe na cesti, voda na
kolniku, masne mrlje i sl.

U navedenom odnosu osoba zaduženih za upravljanje cestama i vozača, radi se o izvanugovornoj odgovornosti za štetu u kojoj (pravna) osoba odgovorna za održavanje cesta odgovara po načelu pretpostavljene krivnje. Navedeno načelo znači da se ista može osloboditi krivnje samo ako dokaže da je poduzela sve što je bila dužna učiniti kako bi se promet mogao odvijati sigurno. S obzirom na situaciju može se dogoditi da osoba zadužena za održavanje cesta odgovara i po načelu objektive odgovornosti ako se radi o neuobičajeno opasnim situacijama na cesti. Iz navedenih načela proizlazi kako se podrazumijeva uzročna povezanost između štete koja se dogodila na cesti, s organizacijom koja je odgovorna za održavanje iste.

Često nesreću uzrokuje zaleđena cesta

Kome postaviti odštetni zahtjev?

U kontekstu Zakona razlikujemo nekoliko kategorija cesta, te o osobama zaduženim za njihovo održavanje ovisi kome ćemo uputiti naš odštetni zahtjev. Prema Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) razlikujemo autoceste, državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste. U Republici Hrvatskoj za održavanje autocesta odgovara trgovačko društvo Hrvatske autoceste d.o.o. Državnim cestama upravlja, rekonstruira ih i gradi trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. Za županijske ceste brinu nadležne županijske uprave za ceste. Ono što je bitno znati županijske uprave za ceste su ustanove koje brinu o održavanju, rekonstrukciji, upravljanju i lokalnih cesta. Nerazvrstane ceste prema zakonu spadaju u komunalnu djelatnost, stoga jedinice lokalne samouprave mogu osnovati trgovačko društvo koje će obavljati djelatnost održavanja i upravljanja nerazvrstanim cestama na svojem teritoriju.
Na području Grada Rijeke prema dostupnim podacima postoji ukupno 647 cesta, a sukladno zakonu, razvrstane su u dvije kategorije: državne i nerazvrstane ceste. Kategoriju državnih cesta obuhvaća 40 cesta na kojima odvija i najintenzivniji promet u gradu Rijeci. Državne ceste obuhvaćaju ulice: Grobnička cesta, Ulica Franje Račkoga, Zametska ulica, Ulica Školjić, Titov trg, Ulica Svilno, Ulica Ivana Ćikovića Belog, Ulica Diračje, Ulica Dražice Zamet, Ulica Martinkovac, Ulica Bačići, Ulica Sveti Kuzam, Ulica Alessandra Manzonija, Osječka ulica, Ulica prvog maja, Ulica Viktora Cara Emina, Ulica Nikole Tesle, Ulica Hinka Bačića, Ulica Vjekoslava Kneževića, Strossmayerova ulica, Trpimirova ulica, Jadranski trg, Adamićeva ulica, Scarpina ulica, Liburnijska cesta, Šetalište Andrije Kačića Miošića, Riva, Ulica Žabica, Istarska ulica, Ulica Janka Polića Kamova, Šetalište 13. divizije, Krešimirova ulica, Zvonimirova ulica, Ulica Ivana Zajca, Ljubljanska cesta, Ribarska ulica, Jelačićev trg, Fiumara i Ulica Slavka Cindrića. Kategoriju nerazvrstanih cesta obuhvaćaju sve druge ceste njih ukupno 607, a održava ih Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za komunalni sustav, Direkcija zajedničke komunalne djelatnosti putem trgovačkog društva Rijeka prometa d.d. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o razvrstavanju javnih cesta NN 100/2021., Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije nadležna je za upravljanje županijskih cesta ukupne duljine 548 kilometra i lokalnih cesta ukupne duljine 314 kilometara. Popis županijskih cesta Primorsko-goranske županije možemo pronaći na sljedećoj poveznici: http://zuc.hr/popis-i-karta-cesta/ 

Što učiniti kada nam se dogodi nezgoda?

Zlatno pravilo svih nezgoda u kojima planiramo tražiti odštetu od trećih strana koje nisu sudionici nesreće, ali koji upravljaju ili su vlasnici stvari koja je prouzročila nesreću, jest pozvati policiju i pribaviti zapisnik o intervenciji. Traženje naknade štete bez policijskog zapisnika znatno otežava situaciju oštećenika i samo dokazivanje nastanka štete i uzročnosti. Svakako preporučujemo detaljno poslikati vozilo i cjelokupnu situaciju na mjestu nesreće. Treba napomenuti kako policijski zapisnik o intervenciji nije sam po sebi dokaz o krivnji u građanskopravnom smislu, ali fiksira činjenice s mjesta nezgode i daje odgovore na pitanja: tko, kada, gdje, što i kako se dogodilo?

Nakon što smo pribavili zapisnik o intervenciji, kontaktirat ćemo ustanovu ili trgovačko društvo koje upravlja cestom na kojoj nam se dogodio nesretan slučaj, odnosno dostaviti im odštetni zahtjev. Budući da su svi upravitelji cesta osigurani od odgovornosti prema trećim osobama, najvjerojatnije će nas uputiti na svog osiguravatelja s kojim ćemo dogovoriti pregled motornog vozila u cilju procjene štete.
Nakon izvršene procjene, ako se utvrdi osnovanost zahtjeva, osiguravajuća kuća ponudit će nam isplatu nespornog djela. Ono što je bitno znati prema stajalištu HANFE (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) dostupnom na https://www.hanfa.hr/vijesti/nesporni-dio-naknade-%C5%A1tete-kako-utje%C4%8De-na-prava-osiguranika/# isplata nespornog dijela štete nije vrsta konačne nagodbe i ne podrazumijeva odricanje od mogućnosti eventualne dodatne isplate. Naime, ako niste zadovoljni isplaćenim nespornim dijelom, osiguravajuće društvo možete utužiti za preostali dio štete koji je utvrđen nalazom vještaka. Također ako vas osiguravajuće društvo u cijelosti odbije s odštetnim zahtjevom možete se upustiti u parnicu pred nadležnim sudom.

Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) naknada štete zastarijeva u roku tri godine. Stoga ako imate sličan štetni događaj preporučujemo konzultaciju s odvjetnikom. Za eventualne pravne savjete ako ste član Autokluba Rijeka, stoji vam na raspolaganju i pravna služba AK Rijeka koja vam može dati smjernice u konkretnim situacijama.