Do kraja listopada planira se predati zahtjev za građevinsku dozvolu, a kako je procjena roka izgradnje 12 mjeseci od uvođenja izvođača, sasvim je izvjesno da nas i slijedeće turističke sezone čekaju iste tegobe na čvoru
Prof.dr.sc. Hrvoje Baričević
Čvor Šmrika na spoju cesta što vode prema unutrašnjosti, otoku Krku i dalje prema jugu i ovog je ljeta vozačima, kako domaćim tako i turistima, donio puno frustracija i nezadovoljstva. Naravno, stanovnike otoka Krka i pripadajućeg sjevernojadranskog arhipelaga ionako muči prezagušena otočka magistrala DC 102. U bliskoj budućnosti predviđa se rekonstrukcija postojećeg kružnog toka u nesmetani prolaz ispod vijadukta te zadržavanje sadašnjeg vijadukta Šmrika kako bi se u što većoj mjeri iskoristila postojeća infrastruktura, odnosno smanjili troškovi rekonstrukcije.
Prema informacijama rukovoditeljice riječke ispostave Hrvatskih cesta d.o.o. Silvane Sorić, dipl.ing.građ. idejni projekt je izradila tvrtka Trafficon, d.o.o. iz Zagreba. Zona obuhvata su prometnice A7 – DC8 i DC102 u dijelu postojećeg čvora Šmrika, gdje se navedene prometnice križaju. Raskrižje Šmrika A7 – DC8 – DC102 je ključan kopneni čvor prema otoku Krku. Izvansezonsko opterećenje je veliko, s više od 18.300 vozila/dan, a vikend u sezoni privuče preko 44.200 vozila/dan, odnosno 2,4 puta više.
Predviđeno je uređenje države ceste DC 8 u duljini od cca 900 metara, koje uključuje rekonstrukciju postojećeg čvora Šmrika te njegove dogradnje kao i izgradnju novog raskrižja u naselju Šmrika na staroj magistrali tj. DC8. Dogradnja čvora Šmrika obuhvaća i rekonstrukciju dijela autoceste A7 u duljini od cca 180 metara i dijela otočke magistrale DC102 u duljini od cca 223 metra koje se spajaju u samom čvoru.
Glavni dominantni prometni tok je na DC102 i A7 te je i sam čvor Šmrika tako građevinski i prometnotehnološki organiziran. Novim rješenjem, predviđena je rekonstrukcija A7 prema Rijeci u duljini od 180 metara, rekonstrukcija DC102 prema Krku u duljini od 223 metara, rekonstrukcija DC8 u zoni postojećeg čvora Šmrika i novo raskrižje na DC8 u smjeru Crikvenice. Na samoj Jadranskoj magistrali predviđa se dogradnja dva kružna toka promjera 25 metara, s kojih se promet preusmjerava prema A7 i DC102 silazno-uzlaznim rampama. Iz smjera Crikvenice, radi rasterećenja južnog kružnog toka predviđa se izgradnja obilaznice kružnog toka kao direktnog spoja s autocestom A7 po postojećoj prometnici.
Na Jadranskoj magistrali u naselju Šmrika predviđa se izgradnja novog raskrižja s lijevim skretačima u oba smjera. Za sve kružne tokove i priključne rampe omogućena je provoznost za mjerodavno vozilo tj. tegljač s poluprikolicom – 16,50 metara, u svim smjerovima. U zoni križanja, na autocesti A7 i krčkoj magistrali predviđeno je smanjenje dopuštene brzine kretanja na 60 kilometara na sat, jer vertikalni i horizontalni elementi ne dozvoljavaju veće brzine. Brzina na DC8 prije kružnih raskrižja i između njih, kao i na samim rampama je 40 kilometara na sat, kako bi se omogućila zadovoljavajuća razina sigurnosti svih sudionika u prometu. U zoni budućeg raskrižja u naselju Šmrika predviđena je dopuštena brzina 50 kilometara na sat.
Hrvatske ceste d.o.o., kao investitor, ugovorile su izradu svih vrsta idejnih i glavnih projekata, provedbu geodetskih i geotehničkih istraživanja, ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola, prikupljeni su svi posebni uvjeti priključenja, te ishođena lokacijska dozvola. U tijeku je izrada glavnih projekata i parcelacijskih elaborata, a do kraja listopada planirana je predaja zahtjeva za dobivanje građevinske dozvole. Nastavno, pripremit će se natječajna dokumentacija za predmetne radove kroz vrlo zahtjevne i složene upravne postupke i aktivnosti u kojima sudjeluje više vanjskih tijela. Procjena roka izgradnje je 12 mjeseci od datuma uvođenja odabranog izvođača radova u posao, tako da je sasvim izvjesna i slijedeća turistička sezona s istim tegobama na ovoj vitalnoj, ali i neuralgičnoj točki istočnog dijela tzv. Riječkog cestovnog čvorišta. Kao olakšavajuću činjenicu treba naglasiti da u vrijeme blagdana i produženih vikenda svoj doprinos u povećanju protočnosti i višem stupnju sigurnosti daju pripadnici prometne policije. Ali u ovom, kao i svim drugim slučajevima gdje se treba ulagati puno sredstava i truda za viši standard cestovne infrastrukture, treba apelirati na svijest, strpljenje i samokontrolu svih sudionika u prometu.
