Proširenje Vukovarske na četiri trake nije realno, kružni tok na spoju brze ceste s Ulicom Antuna Barca riješio bi tek dio problema. Zasad je jedino realno rješenje da vozači pobjegnu od špice, deset minuta ranije ili kasnije
Poznato je da cesta Rujevica – Marinići – Viškovo predstavlja jedan od glavnih prometnih koridora koji povezuju sjeverna naselja u sklopu Riječkog prstena sa središtem Grada Rijeke. Ovom prometnicom prema gradu od čvora Rujevica prema Vukovarskoj ulici svakog radnog dana prolazi oko 8 tisuća vozila, od čega 40 posto prolazi u vrijeme jutarnjeg vršnog sata tj. od 7-11 sati. U poslijepodnevnom vršnom satu tj. od 15-18 sati situacija je slična, ali tada glavnina prometa teče u obrnutom smjeru, tj. iz središta grada preko Vukovarske ulice preko Ulice Antuna Barca prema čvoru Rujevica i dalje prema prigradskim naseljima.
U Rijeka prometu objašnjavaju da su razlozi za stvaranje povremenih gužvi u prometu višestruki. Najvažniji je razlog vezan za dnevne migracije stanovnika, pri čemu u relativno kratkom vremenskom periodu, od sat i pol do dva i pol sata, velik broj stanovnika dolazi na svoja radna mjesta (jutarnji vršni sat) odnosno po završetku radnog dana vraća se iz grada prema mjestu svojega prebivališta u prigradu. Pri tome naglo raste broj vozila u prometu, koji na trenutke doseže maksimalni kapacitet prometnice, te tada znaju uslijediti zastoji u prometu i to na pojedinim raskrižjima.
Drugi je razlog što prometni koridor Viškovo – čvor Rujevica – Ulica Antuna Barca – Vukovarska ima po pojedinim dionicama različit broj voznih traka; dionica od Viškova do raskrižja s Ulicom Antuna Barca je brza cesta sa dva prometna traka, dok su Ulice Antuna Barca i Vukovarska prometnice sa po jednim prometnim trakom.
Treći je razlog što se na predmetnom koridoru promet na većini raskrižja regulira semaforima, osim mini-kružnog raskrižja kod nogometnog stadiona Rujevica te na samom čvoru Rujevica, gdje su semafori uklonjeni, a umjesto njih izgrađeno je kružno raskrižje. Takva prometno “neusklađena” konfiguracija navedenog koridora s aspekta protočnosti, uzrokuje povremene zastoje na mjestima “uskih grla” tj. na raskrižju sa Ulicom Antuna Barca, gdje se dva prometna traka slijevaju u jedan. Naime, kružno raskrižje ima veću propusnu moć, ali pruža manju sigurnost sudionicima u prometu nego semaforizirano raskrižja. Za razliku od kružnog raskrižja, semaforizirano raskrižje osigurava maksimalnu sigurnost, ali ima manju propusnu moć. Što se tiče zastoja, razlog je jasan; velika propusna moć čvora Rujevica omogućava priliv velikog broja vozila na semaforizirano raskrižje sa Ulicom Antuna Barca, gdje nastaje “naguravanje” radi svrstavanja iz dva u jedan prometni trak. Dalje po Vukovarskoj ulici vozila se usporeno kreću prema gradu; djelomice i zbog toga, što je na raskrižju Vukovarska – Ulica Franje Čandeka još uvijek u funkciji prastari semaforski upravljački uređaj koji nije u vezi niti je pod nadzorom i upravljanjem Gradskog prometnog centra.
Kako popraviti sadašnju prometnu situaciju? Bilo bi potrebno izjednačiti propusnu moć na cijelom koridoru, odnosno ukloniti uska grla u smislu broja prometnih traka. Četverotračna prometnica po cijelome koridoru sve do centra grada bila bi jedino zadovoljavajuće rješenje. Tada bi se moglo na kvalitetan način uskladiti odnosno koordinirati rad semafora na svim raskrižjima, tako da priliv vozila u Ulicu Antuna Barca i dalje u Vukovarsku bude neprekinut. Međutim, smatramo da je nerealno očekivati širenje Vukovarske ulice na više od dvije prometne trake zbog prostornih ograničenja.
Drugo, ali samo parcijalno rješenje da se na T raskrižju Ulice Antuna Barca implementira kružno raskrižje, naravno, ako se za to mogu osigurati prostorni uvjeti. No to će uzrokovati da vozila brže pristižu na semaforizirano raskrižje sa Vukovarskom, pa će tu biti potrebna modifikacija signalnih planova rada semafora da se omogući održiva protočnost.
Treća je rješenje ono na koje mogu utjecati samo građani koji svakodnevno putuju na relaciji prigrad-grad i obrnuto. Razumljivo je da većina zaposlenih želi doći na posao “u zadnji čas” (pri tome su mnogi precizno izračunali gdje će se naći u kojoj minuti njihova puta), pa ih onda revoltira svaki iznenadni poremećaj u prometu koji “kvari” njihov plan. Pokazalo se u praksi, međutim, da ako krenemo na posao samo desetak minuta ranije ili kasnije nego inače, da je prometna slika bitno drugačija i da će kroz koridor proći ipak bitno brže. Zato savjetujemo vozače da razmisle te na put prema gradu krenu malo ranije, jer bi im to moglo uštedjeti nepotrebne frustracije.
Rijeka promet sa partnerima u sklopu projekta Centra kompetencija za pametne gradove (CEKOM) surađuje na razvitku novih informacijskih sustava u prometu, pri čemu se razvija i sustav promjenjivih znakova sa porukama vozačima, kako bi na vrijeme, već na početku svojega puta bili informirani o stanju u prometu (zastoji, gužve, radovi, stanje kolnika, meteorološki i ekološki podaci. Vjerujemo da će takav sustav bitno pridonijeti boljoj informiranosti vozača, što će sigurno utjecati da u datoj situaciji odaberu optimalan put do svojeg dnevnog odredišta.
